Porezno opterećenje u Hrvatskoj nije jedno od najnižih u EU
Prema izvješću agencije Tax Foundation Europe iz 2024. godine, Hrvatska je zauzela 16. mjesto od 32 europske države obuhvaćene istraživanjem poreznih sustava.
Autorica: Matea Grgin
TVRDNJA:
»[Za inflaciju u Hrvatskoj nije kriva porezna politika jer je] porezno opterećenje dohotka i dobiti među najnižima u Europi.«
Izvorna objava: Vlada RH
Ocjena:
Ilustracija: Luka Duplančić
Premijer Andrej Plenković i članovi Vlade održali su 30. siječnja 2025. godine sastanak s predstavnicima trgovačkih lanaca i proizvođača na temu zaštite potrošača, a ministar financija Marko Primorac tom je prilikom rekao kako nije točno da su državi u interesu visoke stope inflacije zbog punjenja proračuna, te da za inflaciju u Hrvatskoj »nije kriva porezna politika jer je porezno opterećenje dohotka i dobiti među najnižima u Europi.«
Ministar Primorac tom prilikom također se dotaknuo opće stope PDV-a u Hrvatskoj, za koju je kazao da je »jedna od najviših u Europskoj uniji«. Ustvrdio je da visoka stopa PDV-a ne može biti argument za povećane cijene, »jer je vlada snizila stopu PDV-a na pet posto za široki krug proizvoda«.
Kada je riječ o poreznom sustavu, termin dohodak veže se uz poslovanje fizičkih osoba ili obrtnika, a termin dobit uz poslovanje pravnih osoba. U Hrvatskoj i porez na dobit i porez na dohodak imaju višu i nižu stopu. Porez na dobit može iznositi 10 ili 18 posto ovisno o tome zarađuje li pravna osoba manje ili više od milijun eura godišnje. Kod poreza na dohodak situacija je nešto kompliciranija, jer granice određuju jedinice lokalne samouprave.
Istraživanjem, analizom i usporedbom poreznih politika bavi se agencija Tax Foundation Europe. U izvješću za 2024. godinu, koje rangira europske zemlje prema ukupnom poreznom opterećenju, Hrvatska je zauzela 16. mjesto od 32 zemlje obuhvaćene istraživanjem.
Tax Foundation Europe kao parametre za izračun kvalitete poreznog sustava koristi pet kategorija: porez na dobit, porez na dohodak, porez na nekretnine, porez na dodanu vrijednost (PDV), te prekogranični porez. Hrvatska je svoj rezultat ostvarila zahvaljujući komparativno niskim porezima na nekretnine i dobit – dok je u ostalim kategorijama prošla značajno lošije.
Prema podacima iz analize poreznih politika koje je Tax Foundation Europe objavio u siječnju 2025. godine tek šest europskih zemalja ima niži porez na dobit od Hrvatske. Kod najviših stopa poreza na dohodak Hrvatska zauzima 23. mjesto od 32 zemlje obuhvaćene istraživanjem, gdje prva zemlja ima najviši, a posljednja najniži porez, no vrijedi istaknuti da je s poreznom stopom od 35,4 posto Hrvatska bliža najskupljoj Danskoj (55,9%) nego najjeftinijima Bugarskoj i Rumunjskoj (10%).
Što se tiče PDV-a, Hrvatska kotira značajno lošije – prema podacima iz siječnja, s 25 posto PDV-a dijeli treće mjesto s Danskom i Švedskom, a viši PDV imaju samo Mađarska (27) i Finska (25,5).
Međutim, prilikom uspoređivanja s drugim državama, pozicije ostvarene u pojedinačnim kategorijama imaju tek marginalnu ulogu. »To je kao da uzmete iz novina jednu stranicu, pa uspoređujete stranicu broj pet ili sedam s tom stranicom u drugim novinama«, pojasnio je za Raskrinkavanje.hr profesor i ekonomski analitičar Mladen Vedriš. Istaknuo je, pritom, kako u analizi poreznih sustava naglasak mora biti na cjelokupnom poreznom opterećenju.
Naime, porezi na dohodak i dobit nazivaju se i direktnim porezima, dok ostale kategorije spadaju u indirektne poreze. Direktni nameti, kaže Vedriš, smatraju se pravednijim od indirektnih jer »tko ima veći dohodak – plaća više«. S druge strane, indirektni su »nepravični ali efikasni, jer oni s 800 eura prihoda, kao i oni s 3 tisuće, kada kupuju proizvod – plaćaju isto«, rekao je ekonomist.
S time se slaže i drugi analitičar, profesor međunarodne ekonomije Luka Brkić koji je porezni sustav Republike Hrvatske okarakterizirao kao primitivan.
U odgovoru na upit Raskrinkavanja.hr prof. Brkić kazao je da »dobri porezni sustavi ne ovise pretjerano o jednom porezu, nego primjenjuju nekoliko vrsta i, ono što je osobito važno, nastoje porezna primanja osloboditi ciklusa i postići fiskalnu stabilnost, dok hrvatski porezni sustav pogoduje crony kapitalizmu.«
Ministar Primorac nije odgovorio na upit Raskrinkavanja.hr, njegov odgovor objavit ćemo naknadno, ako ga dobijemo.
Zaključak
Ministar financija Marko Primorac na sastanku s predstavnicima trgovačkih lanaca i proizvođača održanom 30. siječnja izjavio je kako »za inflaciju nije kriva porezna politika, jer je porezno opterećenje dohotka i dobiti među najnižima u Europi.«
Prema podacima agencije Tax Foundation Europe koja uspoređuje porezne sustave, razine poreza na dohodak i dobit u Hrvatskoj ispod su europskog prosjeka, ali PDV Hrvatske jedan je od najviših u Europi.
Prema podacima Tax Foundationa za 2024. godinu, prosječni najviši porez na dohodak 32 zemalja obuhvaćenih istraživanjem iznosi 38,36 posto, a hrvatski 35,4 posto. Prosječna viša stopa poreza na dobit iznosi 21,3, a u Hrvatskoj 18 posto, a prosječni PDV 21,6 posto dok je u Hrvatskoj PDV 25 posto.
Podaci o porezu na dobit i dohodak kojima se ministar Primorac služi točni su, odnosno Hrvatska doista ima neke od nižih poreza na dobit i dohodak u Europi. Unatoč tome, prema analizi Tax Foundationa i mišljenju ekonomskih analitičara, ove dvije porezne kategorije nisu dovoljne kada se procjenjuje efikasnost poreznog sustava. Ministar selektivno spominje kategorije poreza u kojima Hrvatska ostvaruje dobre rezultate, no ne daje građanima kontekst koji je potreban za donošenje zaključaka o uzroku inflacije.
Prema metodologiji Raskrinkavanja.hr, izjava ministra Primorca je manipulacija.
Manipulacija
Objava koja koristi točne podatke, ali ih objašnjava na pogrešan način i dovodi do lažnih ili netočnih zaključaka; iskrivljavanje činjenica.
Ocjene koje dajemo provjerenim tvrdnjama nalaze se u našoj metodologiji.
Projekt Raskrinkavanje.hr podržava Europski fond za medije i informacije, kojim upravlja Zaklada Calouste Gulbenkian.
Isključivu odgovornost za bilo koji sadržaj koji podupire Europski fond za medije i informiranje snose autori i on ne mora nužno odražavati stajališta EMIF-a i partnera Fonda, Zaklade Calouste Gulbenkian i Europskog sveučilišnog instituta.