Kvaliteta zraka u Zagrebu je prema dugoročnim analizama u porastu
Ocjena kvalitete zraka utvrđuje se jednom godišnje za proteklu kalendarsku godinu, a iz Državnog hidrometeorološkog zavoda objasnili su da se izvješće podnosi do kraja travnja tekuće godine.
Autorica: Ema Grgić
TVRDNJA:
»Ove zime Zagreb je ušao u neslavnu ligu najzagađenijih gradova u Europi.«
Izvorna objava: Davor Bernardić, Facebook
Ocjena:
Ilustracija: Luka Duplančić
Nezavisni kandidat za gradonačelnika Zagreba, Davor Bernardić, 25. veljače objavio je na svom Facebook profilu video u kojem se uz gas-masku »apokaliptično« osvrće na kvalitetu zraka u Zagrebu. Nudeći rješenje za jedan od uzročnika zagađenosti zraka – stare peći na kruta goriva – Bernardić je u opisu objave napisao da »ove zime Zagreb je ušao u neslavnu ligu najzagađenijih gradova u Europi«.
Međutim, iako tijekom proteklih mjeseci aplikacije i portali za praćenje indeksa kvalitete zraka jesu katkad pokazivali visoku koncentraciju onečišćujućih tvari u zagrebačkom zraku, iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) za Raskrinkavanje.hr pojasnili su kako aplikacije i portali pokazuju kratkoročno stanje, odnosno izmjerene koncentracije onečišćujućih tvari u zraku u realnom vremenu.
Pritom se za određivanje kakvoće zraka koristi europski indeks kvalitete zraka (European Air Quality Index, EAQI), prema kojemu se mjeri koncentracija 5 onečišćujućih tvari u zraku – lebdeće čestice PM10 i PM2,5, prizemni ozon (O3), dušikov dioksid (NO2) i sumporov dioksid (SO2). Najviša izmjerena koncentracija jedne od ovih pet onečišćujućih tvari uzima se kao razina indeksa kvalitete zraka.
Kakvoća zraka koju prikazuje EAQI može se značajno razlikovati od ocjene kvalitete zraka koja se utvrđuje na godišnjoj razini – za svaku onečišćujuću tvar utvrđuje se srednja godišnja koncentracija koja se potom uspoređuje s pragom koji je uspostavljen Europskom direktivom o kvaliteti zraka i čišćem zraku za Europu.
Ocjena kvalitete zraka utvrđuje se jednom godišnje, za proteklu kalendarsku godinu, a iz DHMZ-a su odgovorili da se izvješće podnosi do kraja travnja tekuće godine. Stoga se posljednje dostupni podaci, a kojima se može pristupiti na mrežnoj stranici Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije, odnose na 2023. godinu.
Kvalitetu zraka u Zagrebu na šest postaja gradske mreže prati Institut za medicinska istraživanja (IMI), na četiri postaje državne mreže Državni hidrometeorološki zavod, a na mjernoj postaji posebne namjene Nastavni zavod za javno zdravstvo (NZZJZ) »Dr. Andrija Štampar«.
Prema godišnjem izvješću IMI-ja, zrak je u 2023. godini na svih šest mjernih postaja uglavnom bio čist ili neznatno onečišćen; to je pokazalo i izvješće NZZJZ-a. Samo je mjerna postaja na Ksaverskoj cesti zabilježila veću koncentraciju prizemnog ozona, odnosno da je zrak onečišćen.
Iz DHMZ-a su pak pojasnili da njihove »dugoročne analize pokazuju da je kvaliteta zraka u Zagrebu danas bolja nego prije 20 ili 30 godina«, što je rezultat »smanjenja industrijskih izvora emisija, prijelaza na bezolovni benzin te zamjene krutih goriva plinom za grijanje«.
I prema podacima Europske okolišne agencije (EEA), zrak u Zagrebu je 2023. godine bio umjerene kvalitete, odnosno godišnja koncentracija svih onečišćujućih tvari ulazila je u dopuštenu graničnu vrijednost.
Prema EEA, iste godine veće koncentracije lebdećih čestica PM10 od Zagreba imao je Sisak (52 μg/m3), dok lebdećih čestica PM2,5 Koprivnica (22 μg/m3), Kutina (23 μg/m3) te Slavonski Brod (26.5 μg/m3).
Slavonski Brod je ujedno i grad s najvećim stupnjem onečišćenog zraka u Europskoj uniji.
S druge strane, u čak 12 hrvatskih mjesta i gradova zabilježena je jednaka ili veća koncentracija prizemnog ozona od Zagreba.
Podaci EEA pokazuju i da gradovi u središnjoj i zapadnoj Europi općenito imaju čišći zrak u usporedbi s gradovima na istoku i jugoistoku Europe, što je rezultat antropogenih i geografsko-klimatskih čimbenika.
Međutim, uspoređujući europske glavne gradove i njihovu koncentraciju lebdećih čestica PM2,5, koje se zbog svoje mikrometarske veličine smatraju najopasnijim onečiščivačem, Zagreb se s umjerenom kvalitetom zraka nalazi u posljednjoj trećini gradova po onečišćenju zraka – ispred susjednih Sarajeva, Beograda i Ljubljane.
S druge strane, prema švicarskoj IQAir tehnološkoj tvrtki koja prati kvalitetu zraka, Zagreb je u 2024. godini po godišnjoj koncentraciji lebdećih čestica PM2,5 zauzeo 276. mjesto od 2060 mjerenih europskih gradova, s 14.1 μg/m3 koncentracije ove onečišćujuće tvari, premašujući time 2 do 3 puta smjernice Svjetske zdravstvene organizacije.
Međutim, koncentracija lebdećih čestica PM2,5 u Zagrebu kontinuirano se smanjuje od 2021. godine kada je iznosila 25.6 μg/m3 i premašivala smjernice Svjetske zdravstvene organizacije 5 do 7 puta.
Prema mjerenjima IQAir-a, prošle godine ispred Zagreba su se našla dva hrvatska grada s većom godišnjom koncentracijom lebdećih čestica PM2,5 – Kutina na 32. mjestu te Koprivnica na 95. mjestu, dok se na samom vrhu liste najzagađenijih gradova nalaze oni u Srbiji, Crnoj Gori te Bosni i Hercegovini.
Davor Bernardić nije odgovorio na upit Raskrinkavanja.hr. Ako ga dobijemo, objavit ćemo ga naknadno.
Zaključak
Predstavljajući rješenje za onečišćen zrak u Zagrebu koji je prisutan tijekom zimskih mjeseci, kandidat za zagrebačkog gradonačelnika, Davor Bernardić, u Facebook objavi napisao je da je ove zime Zagreb »ušao u neslavnu ligu najzagađenijih gradova u Europi.«
Međutim, iako aplikacije i portali koji prate indeks kvalitete zraka tijekom zimskih mjeseci mogu pokazivati značajno onečišćenje zraka, oni prate kratkoročno, realno vrijeme.
Prema godišnjim izvješćima državnih i lokalnih mreža te europskim podacima, rezultati praćenja kvalitete zraka u Zagrebu pokazuju dugoročni trend smanjenja godišnjih koncentracija onečišćujućih tvari. Također, Zagreb nije »najzagađeniji« hrvatski grad, već se prema posljednjim mjerenjima lebdećih čestica PM10 i PM2,5 ispred njega nalaze Slavonski Brod, Kutina, Koprivnica te Sisak.
Prema metodologiji Raskrinkavanja.hr, ova tvrdnja je manipulacija.
Manipulacija
Objava koja koristi točne podatke, ali ih objašnjava na pogrešan način i dovodi do lažnih ili netočnih zaključaka; iskrivljavanje činjenica.
Ocjene koje dajemo provjerenim tvrdnjama nalaze se u našoj metodologiji.
Projekt Raskrinkavanje.hr podržava Europski fond za medije i informacije, kojim upravlja Zaklada Calouste Gulbenkian.
Isključivu odgovornost za bilo koji sadržaj koji podupire Europski fond za medije i informiranje snose autori i on ne mora nužno odražavati stajališta EMIF-a i partnera Fonda, Zaklade Calouste Gulbenkian i Europskog sveučilišnog instituta.