EU ne uvodi »brašno od žohara«
Nadzor nad novom hranom u Hrvatskoj je jasno definiran, a provode ga Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu i Ministarstvo zdravstva.
Autorica: Nives Đerek
TVRDNJA:
»Pšenica im ne valja, pa će nam prodavati brašno od žohara!«
Izvorna objava: Crodex.net
Ocjena:
Ilustracija: Luka Duplančić
Portal Crodex objavio je 4. veljače članak pod naslovom: »Pšenica im ne valja, pa će nam prodavati brašno od žohara!«, kojim sugerira da Europska unija u prehrambenu industriju uvodi brašno napravljeno od tog insekta.
Uvođenje novih prehrambenih sastojaka EU regulira se pomoću Uredbe 2015/2283 – svaka nova namirnica, uključujući insekte, prije odobrenja prolazi detaljne sigurnosne procjene koje provodi Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA). Tek nakon pozitivnog mišljenja EFSA-e, Europska komisija može donijeti odluku kojom se odobrava upotreba određenog sastojka u prehrambenim proizvodima.
Nadzor nad novom hranom jasno je definiran i u Hrvatskoj – provode ga Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) i Ministarstvo zdravstva, pri čemu je HAPIH nacionalna kontakt točka EFSA-e i osigurava razmjenu informacija, dok je Ministarstvo nadležno tijelo za provedbu uredbi.
U europskoj prehrambenoj industriji odobrena su tek četiri insekta, navodi HAPIH u odgovoru Raskrinkavanju.hr. Prvi je odobren 2021. godine, a riječ je o dehidriranoj ličinki velikog žutog crva brašnara (lat. Tenebrio Molitor). Iste godine dopušteno je i korištenje skakavca selca (lat. Locusta Migratoria), a godinu kasnije odobren je kućni cvrčak (lat. Acheta Domesticus). Posljednje odobrenje, izdano 2023. godine, odnosi se na manjeg brašnara (lat. Alphitobius Diaperinus).
»Svi zahtjevi za odobravanje insekata kao nove hrane koji su do sad odobreni prošli su ocjenu sigurnosti koju provodi EFSA«, naglašavaju iz HAPIH-a i dodaju kako ne postoji odobrenje za korištenje žohara – niti je pokrenut proces za njegovo uvođenje na tržište.
Osim toga, prema europskoj Uredbi 1169/2011 o informiranju potrošača o hrani, proizvođači su dužni jasno naznačiti sastav proizvoda pa je nemoguće na tržište EU plasirati proizvod koji sadrži insekte bez znanja potrošača.
»Hrana mora biti označena na propisan način tako da potrošači nedvojbeno znaju kako su bjelančevine ili dio bjelančevina u određenom proizvodu porijeklom od kukaca«, naglašavaju iz HAPIH-a te dodaju kako »podaci i statistika upućuju na činjenicu kako potrošači nedovoljno čitaju deklaracije – stoga nije isključeno kako neće biti svjesni što jedu.«
Uz jasne oznake na ambalaži, razlika između brašna koje u svom sastavu sadrži insekte i onog sačinjenog isključivo od žitarica očituje se i u njihovim cijenama. »Uzimajući u obzir višestruko veće cijene brašna od insekata, ne vidimo koji bi motiv imale tvrtke za korištenjem tih sastojaka bez pružanja informacija o prisutnosti istih«, odgovorili su Raskrinkavanju.hr iz Ministarstva zdravstva.
Portal Crodex nije odgovorio na upit Raskrinkavanja.hr. Odgovor ćemo objaviti naknadno, ako ga dobijemo.
Zaključak
Portal Crodex objavio je 4. veljače članak pod naslovom: »Pšenica im ne valja, pa će nam prodavati brašno od žohara!«
U službenim dokumentima Europske unije ne postoji odobrenje za korištenje žohara u prehrambene svrhe – a nije ni pokrenut proces za njegovo uvođenje na tržište, potvrdila je Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu na upit Raskrinkavanja.hr.
Regulative o korištenju insekata u prehrambenoj industriji odnose se isključivo na četiri vrste koje su prošle znanstvene procjene sigurnosti – žutog crva brašnara, skakavca selca, kućnog cvrčka i manjeg brašnara.
Naslov članka je obmanjujuć jer sugerira postojanje odluke koja ne postoji u službenim dokumentima. Iako tekst članka govori o općenitim EU regulativama vezanim za insekte, naslov manipulira čitateljima i stvara pogrešan dojam. Prema metodologiji Raskrinkavanja.hr, tvrdnja u naslovu članka lažna objava.
Lažna objava
Objava koja sadrži lažne informacije, podatke ili tvrdnje. Ovom ocjenom vrednujemo samo one sadržaje za koje se može utvrditi da su kreirani radi namjernog obmanjivanja i dezinformiranja javnosti.
Ocjene koje dajemo provjerenim tvrdnjama nalaze se u našoj metodologiji.
Projekt Raskrinkavanje.hr podržava Europski fond za medije i informacije, kojim upravlja Zaklada Calouste Gulbenkian.
Isključivu odgovornost za bilo koji sadržaj koji podupire Europski fond za medije i informiranje snose autori i on ne mora nužno odražavati stajališta EMIF-a i partnera Fonda, Zaklade Calouste Gulbenkian i Europskog sveučilišnog instituta.