Raskrinkavanje se bavi tvrdnjama iznesenim u javnom prostoru – izjavama pojedinaca kao i medijskim objavama – neovisno o sredstvu ili načinu prenošenja poruke. Stoga osim tradicionalnih medija analiziramo sadržaj koji se širi društvenim mrežama, o kojem se raspravlja na forumima, o kojem se pišu blogovi.

Zanimaju nas različiti aspekti javnog diskursa, a posebno:  

1. objave za koje sumnjamo da su obmanjujuće, lažne ili na drugi način štetne za informiranje javnosti;

2. izjave političara i dužnosnika te drugih osoba koje imaju utjecaj i moć u društvu;

3. izjave onih koji se nazivaju žrtvama sustava, političara i dužnosnika ili drugih utjecajnih osoba;

4. objave koje zadiru u temeljna ljudska prava, koje su uvredljive, šire mržnju ili netolerantne;

5. »klikbejt članci«

Publikacije, tvrdnje ili druge izjave koje Raskrinkavanje.hr provjerava odabiru se nasumično – niti jedna objava, tvrdnja, izjava ili medij nisu isključeni iz moguće provjere. Pritom, prednost imaju mediji koji imaju veći doseg, a samim time i veću ulogu u javnom informiranju i snose više društvene odgovornosti – no preispitujemo i druge, nišnije sadržaje.

Ocjena medijskih sadržaja temelji se na provjeri objava, tvrdnji, izjava i drugih izjava, neovisnom utvrđivanju činjenica i traženju dokaza koji mogu potvrditi ili opovrgnuti objavljeno.

Analiza provjere činjenica temelji se isključivo na korištenju vjerodostojnih i provjerljivih izvora. Sve svoje izjave i saznanja potkrepljujemo dokazima u obliku dokumenata, slika, datoteka ili poveznica na vjerodostojne izvore informacija.

Ocjena iskaza temelji se na najmanje dva međusobno neovisna izvora. U analizama Raskrinkavanja.hr ne koristimo anonimne izvore.

Među izvorima koje koristimo za analizu medijskog sadržaja su:

• službeni podaci i statistike;

• objave i stavovi institucija;

• mišljenja stručnjaka s provjerljivim stručnim referencama;

• istraživanje ili analiza institucija ili pojedinaca s provjerljivim stručnim referencama;

• zakoni, podzakonski akti i drugi pravni akti;

• službene baze podataka državnih i drugih hrvatskih, europskih i međunarodnih institucija.

Svaka analiza sadrži:

• jasno izražena tvrdnja koju smo provjerili i ocijenili;

• nalazi koji su potkrijepljeni dokazima;

• ocjenu s obrazloženjem;

• poveznicu na izvornu objavu koja sadrži analiziranu tvrdnju.

Za svaku analizu spremamo:

• poveznica na kopiju članka, koja je u izvornom obliku pohranjena na jednoj od arhivskih web stranica (npr. webarchive.org).

Arhiva je važna u slučaju da je autor, nakon naše provjere ukloni ili promijeni objavu.

Sva saznanja do kojih nas provjera dovede, a koja su važna za ocjenu tvrdnje, jasno su i točno prikazana u analizi obrađenih sadržaja. To se također odnosi na slučajeve u kojima se tvrdnja pokaže istinitom.

Sve informacije koje saznamo i naknadno dodamo jasno su označene kao ažurirane —ispravaka ili dopuna i slično.

Novinare obvezuju profesionalna načela definirana internim kodeksom Oštra, Kodeksom novinara Slovenije, Münchenskom deklaracijom i Kodeksom IFCN-a.

Temeljem neovisne provjere i analize, svaku objavu procjenjujemo prema vrsti informacije. Objava može imati više ocjena, ovisno o broju pojedinačnih tvrdnji koje sadrži ili vrstama provjerenih informacija kojima odgovara.

• Šlampavo

Objava u kojoj se autoru potkrala pogreška, pa je objavio netočne informacije ili naveo neprovjerene podatke iz drugog izvora. Iz objave mora biti vidljivo da je greška učinjena nenamjerno ili bez namjere širenja netočnih informacija.

• Neutemeljeno

Objava u kojoj argumentacija autora za doneseni zaključak nije potkrijepljena dovoljnom količinom podataka, informacija i činjenica ili su argumenti autora nepouzdani i potječu iz neprovjerljivih izvora. 

• “Kićenje tuđim perjem”

Objava koja nije originalna. To može biti kopiranje priopćenja za javnost ili tvrdnji iz drugih izvora, kao i sažimanje informacija bez pravilnog navođenja izvora.

• “Klikbejt”

Objava čiji naslov nema uporište u tekstu na koji se odnosi. Svrha mu je privući pozornost čitatelja senzacionalnističkim naslovom o sadržaju – kojeg nema u članku. Namijenjeni su akumulaciji klikova, koji mogu biti izvor prihoda od oglašavanja,

• Manipulacija

Objava koja koristi točne podatke, ali ih objašnjava na pogrešan način i dovodi do lažnih ili netočnih zaključaka; iskrivljavanje činjenica.

• Lažna objava

Objava koja sadrži lažne informacije, podatke ili tvrdnje. Ovom ocjenom vrednujemo samo one sadržaje za koje se može utvrditi da su kreirani radi namjernog obmanjivanja i dezinformiranja javnosti.

• Pristrano

Objava koja propagira stavove interesnih skupina; bilo političkih, gospodarskih, kulturnih ili drugih, a prenaglašava samo jednu stranu događaja ili teme. Radi se o selektivnom iznošenju informacija kako bi autor podupro određenu tezu. Promidžbene publikacije koje jasno izražavaju stavove interesnih skupina, političkih stranaka i drugih srodnih organizacija ili pojedinaca također se svrstavaju u pristrane.

• Pseudoznanost

Objava koja podatke, mišljenja ili spoznaje predstavlja kao znanstvena otkrića ili stručno potkrijepljene činjenice, ali za to nema znanstvene osnove. Takve publikacije često iskrivljuju znanstvene nalaze.

• Prikriveno oglašavanje

Objava koja se pretvara da je novinarski članak, a zapravo je reklamni — koji također može biti sponzoriran. Takve objave moraju biti jasno označene kao oglašavanje, kako to propisuje Zakon o medijima. Ako nisu, može se raditi o prikrivenom oglašavanju.

• Satira

Publikacija koja koristi elemente fantastike za satiričan i humorističan prikaz stvarnosti. Ne zamjeramo ovakve objave — ako je iz njih jasno da se radi o satiri.

• Točno

Objava koja je istinita. Tvrdnja je potkrijepljena podacima iz pouzdanih izvora, u odgovarajućem kontekstu i nije prikazana na pogrešan način.

• Netočno

Objava za koju smo neovisnom provjerom činjenica utvrdili da je neistinita. Oznaku koristimo za tvrdnje za koje se ne može pouzdano dokazati da je autor namjerno širio krivu informaciju, ali je jasno da se ne radi o slučajnoj pogrešci.

• Siva zona

Tvrdnja koji je samo djelomično istinita. Ocjenu koristimo i za tvrdnje koje se, zbog nedostatka pouzdanih podataka, vjerodostojnih stručnih mišljenja ili relevantnih protuargumenata, ne mogu jednoznačno ocijeniti.