Niske grane rodne ravnopravnosti u Hrvatskoj
Na početku ovog mjeseca karanfili – a na kraju buket statističkih podataka o statusu građanki u Hrvatskoj. Raskrinkavanje.hr je provjerilo točnost informacija koje su na sjednici Sabora iznosile zastupnice i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova.
Autorice: Ana Čelar, Matea Grgin
Ilustracija: Mohamed Hassan / Pixabay
Povodom obilježavanja Međunarodnog dana žena, na službenoj stranici Pravobraniteljice za ravnopravnost spolova objavljeno je priopćenje koje naglašava da, »ukoliko polovica stanovništva nema jednak status, jednake mogućnosti za ostvarivanje svih prava i jednaku korist od ostvarenih rezultata, to stanovništvo zakinuto je za temeljna ljudska prava, a društvo u cjelini je na velikom gubitku.«
O stanju ravnopravnosti spolova u Hrvatskoj pravobraniteljica Višnja Ljubičić govorila je na sjednici Hrvatskog sabora 25. veljače, kada je zastupnicima podnosila Izvješće o radu svoje institucije tijekom 2023. godine.
Raskrinkavanje.hr je provjerilo točnost statističkih podataka koji su izneseni tijekom rasprave u sabornici, a koji ilustriraju ključne hrvatske probleme po pitanju ravnopravnosti njenih građanki i građana.
Rodna ravnopravnost u Hrvatskoj među najgorima je u EU.
Na samom početku rasprave, zastupnica SDP-a Marija Lugarić zatražila je stanku čiji je cilj bio istaknuti da »rodna nejednakost nije nestala – samo se prilagodila.« Pritom se osvrnula na Indeks rodne ravnopravnosti koji je u prosincu 2024. godine objavio Europski institut za rodnu ravnopravnost (EIGE).
»Hrvatska je u odnosu na prošlu godinu pala za jedan bod, te smo na ljestvici rodne ravnopravnosti pali za 4 mjesta i nalazimo se na samom dnu. Niže rangirane od Hrvatske su samo Grčka, Mađarska i Rumunjska«, naglasila je Lugarić.
Prema podacima EIGE-a, Hrvatska je 2024. godine na ljestvici od 1 do 100 – pri čemu sto predstavlja društvo u kojemu je postignuta potpuna jednakost muškaraca i žena – ostvarila 59,7 bodova, dok je godinu ranije taj rezultat iznosio 60,7 bodova.
Prema posljednjem objavljenom izvješću, Hrvatska je po pitanju rodne ravnopravnosti na 24. mjestu – od 27 zemalja članica EU, gori Indeks imaju samo Grčka, Mađarska i Rumunjska.
Uz njih, godinu ranije su manje bodova ostvarile Češka, Slovačka i Estonija – Češka je u periodu između dva izvješća porasla za dva boda, Slovačka za 0,7 a Estonija za malo više od polovice jednog boda.
Osim Hrvatske, samo su Bugarska i Švedska od 2023. do 2024. godine uspjele izgubiti bodove.
Muškarci su za svoj rad plaćeni skoro 7 posto više od žena.
»Prosječna bruto plaća muškaraca zaposlenih u pravnim osobama iznosila je oko 1635, a prosječna plaća žena oko 1524 eura. Razlika je negdje oko 110 eura, što upućuje na rodni jaz u plaćama 6,8 posto«, istaknula je pravobraniteljica Ljubičić.
Prema priopćenju Državnog zavoda za statistiku (DZS), prosječna mjesečna bruto plaća u četvrtom tromjesečju 2023. godine iznosila je 1589 eura za žene, a za muškarce 1688 eura – riječ je o razlici od 99 eura, odnosno rodnom jazu od 6,23 posto.
Osim po pitanju prosječnih plaća, pravobraniteljica je u svom izvješću navela da postoji rodni jaz i kada je riječ o mirovinama. »2023. je bio dvadesetak zarez tri posto i on se kreće posljednjih godina u razmaku od 22 do 20 posto«, rekla je Ljubičić.
Statističke podatke o iznosima mirovina objavljuje Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO). U prosincu 2023. godine prosječna mirovina iznosila je 511 eura – kod muškaraca je riječ o iznosu od 561, a kod žena 476 eura. Razlika od 85 eura u mirovinama ukazuje na rodni jaz od približno 18 posto.
Na podatke o rodnom jazu u plaćama i mirovinama osvrnula se nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić i iznijela da je 2022. godine prosječni jaz u plaćama iznosio oko 13 posto.
U priopćenju za 2022. godinu, DZS piše da je mjesečna bruto plaća za zaposlene žene iznosila 9 750 kuna (nešto manje od 1300 eura), a za zaposlene muškarce 10 812 kuna (1435 eura) – razlika od 1 062 kune (oko 140 eura), odnosno rodni jaz od gotovo 11 posto.
»U tom kontekstu Hrvatska i podaci koje mi bilježimo i kroz ovo izvješće su daleko ispod prosjeka EU«, kazala je Selak Raspudić. Prema podacima EIGE-a za 2022. godinu, rodni jaz u plaćama na razini zemalja članica iznosio je u prosjeku oko 21 posto.
Zastupnica Tanja Sokolić iz redova SDP-a istaknula je da u Sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi postoji jaz u plaćama od 23 posto. »Ovo je jedan od najvećih rodnih jaza u plaćama među svim sektorima u Hrvatskoj«, naglasila je.
Prema priopćenju DZS-a iz studenog 2023. godine, u Sektoru zdravstvene zaštite i socijalne skrbi bilo je gotovo 105 tisuća zaposlenih osoba, od kojih su 81,6 tisuća činile žene. Njihova prosječna neto plaća iznosila je 1361 eura, u odnosu na muških 1725 eura – ovih 364 eura razlike u plaćama znači i rodni jaz od gotovo 27 posto.
»Slično, mada ne u tolikoj mjeri, događa se i u sustavu obrazovanja«, dodala je Sokolić i navela kako žene čine 78,6 posto zaposlenih u osnovnim i srednjim školama, dok je udio muškaraca 21,4 posto – pri čemu su žene puno manje zastupljene na rukovodećim pozicijama. »U osnovnim školama žene čine blizu 67 posto ravnatelja, dok je taj postotak u srednjim školama nešto manji od 52 posto«, kazala je zastupnica.
Kada je riječ o osnovnim školama, na početku školske godine 2023./2024. udio žena u populaciji učitelja u redovitom obrazovanju iznosio je 82 posto, dok je u srednjim školama 68 posto nastavnica. Prema podacima DZS-a, u osnovnim i srednjim školama nastavu prosječno drži 76 posto žena.
Prema podacima Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih iz siječnja 2023., među 927 ravnatelja našlo se 564 žena – odnosno oko 61 posto. Na istoj poziciji u srednjim školama je 51 posto ravnateljica, a riječ je o 216 žena u odnosu na 207 muškaraca.
»U slučaju znanstveno-istraživačkih institucija, od njih ukupno 129,99 je čelnika muškoga spola (77 posto), a ženskoga 30 (23 posto)«, navode iz Ministarstva.
Žene čine gotovo 60 posto nezaposlenog stanovništva.
Pravobraniteljica Ljubičić u svom je izlaganju kazala da se Hrvatska, jedna od zemalja čija je stopa nezaposlenosti iznad europskog prosjeka, nalazi i među zemljama s najvećim razlikama u stopama nezaposlenosti radnika i radnica.
»Udio žena u ukupnoj evidenciji nezaposlenosti iznosi preko 57 posto, a u pojedinim županijama je to i preko 60 posto«, iznijela je Ljubičić.
Prema anketi o radnoj snazi, službena statistika za 2023. godinu pokazuje da je udio žena u nezaposlenom stanovništvu 51,3 posto. S druge strane, u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) među nezaposlenima evidentiran je udio žena od 57,1 posto.
Kućanske poslove svakodnevno obavlja oko 80 posto Hrvatica – i nešto više od 30 posto Hrvata.
Jedna od tema koje je pravobraniteljica otvorila odnosi se na vrijeme koje muškarci i žene provedu brinući se za djecu, starije i nemoćne te obavljajući kućanske poslove. »78 posto žena i 32 posto muškaraca svakodnevno sudjeluje u obavljanju kućanskih poslova«, kazala je Ljubičić.
EIGE u izvješćima za 2024. i 2023. godinu navodi da kućanske poslove svakodnevno obavlja 78 posto Hrvatica i 34 posto Hrvata. Europski prosjek za te aktivnosti je 63 posto žena i 36 posto muškaraca.
Zaključak
Statistički podaci koje su iznosile saborske zastupnice i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova 25. veljače, kada je podnosila Izvješće o radu svoje institucije za 2023. godinu, minimalno se razlikuju od podataka objavljenih na službenim stranicama različitih hrvatskih institucija. Odstupanja u računu su pritom moguća zbog različitog zaokruživanja prosječnih iznosa.
Ipak, podaci su izneseni u odgovarajućem kontekstu i nisu prikazani na pogrešan ili manipulativan način. Prema metodologiji Raskrinkavanja.hr, tvrdnje koje ilustriraju ključne hrvatske probleme po pitanju ravnopravnosti spolova ocjenjujemo točnima.
Točno
Tvrdnja koja je istinita, koja je potkrijepljena podacima iz pouzdanih izvora, iznesena u odgovarajućem kontekstu i nije prikazana na pogrešan način.
Ocjene koje dajemo provjerenim tvrdnjama nalaze se u našoj metodologiji.
Projekt Raskrinkavanje.hr podržava Europski fond za medije i informacije, kojim upravlja Zaklada Calouste Gulbenkian.
Isključivu odgovornost za bilo koji sadržaj koji podupire Europski fond za medije i informiranje snose autori i on ne mora nužno odražavati stajališta EMIF-a i partnera Fonda, Zaklade Calouste Gulbenkian i Europskog sveučilišnog instituta.
