Inicijativa za smjenom Turudića je dio parlamentarne procedure*
Osim premijera, i sam Turudić je na konferenciji za medije u Vukovaru izjavio da »oni koji traže njegovu smjenu krše zakon.«
Autorica: Matea Grgin
TVRDNJA:
»Potpuno promašena pa čak i protuzakonita inicijativa [SDP-a za smjenom glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića].«
Izvorna objava: Vlada RH
Ocjena:
Ilustracija: Luka Duplančić
Premijer Andrej Plenković u obraćanju medijima 10. ožujka osvrnuo se na inicijativu za opoziv Glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića koju je krajem veljače pokrenuo SDP i nazvao je »potpuno promašenom, pa čak i protuzakonitom«.
Naime, SDP je na svojoj službenoj Facebook stranici najavio »zahtjev za opoziv glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, HDZ-ovog dečka« 27. veljače, a dan kasnije Siniša Hajdaš Dončić je to ponovio na konferenciji za novinare čija je snimka također podijeljena na službenom profilu stranke.
Osim premijera, i sam Turudić je na konferenciji za medije u Vukovaru također održanoj 10. ožujka izjavio da »oni koji traže njegovu smjenu krše zakon«.
Prema Članku 28 Zakona o državnom odvjetništvu, »prijedlog za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika Republike Hrvatske podnosi Vlada Republike Hrvatske«, no na službenoj stranici hrvatskog Sabora stoji da zastupnici imaju dužnost »nadzirati rad Vlade Republike Hrvatske i drugih nositelja javnih dužnosti odgovornih Hrvatskom saboru, u skladu s Ustavom i zakonom«. Osim toga, u trećem dijelu Poslovnika hrvatskog Sabora navodi se da zastupnici »imaju pravo i dužnost podnositi prijedloge i postavljati pitanja«.
»Protuzakonitost je preteška riječ«, smatra profesor Goran Čular sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti. Istaknuo je kako se može govoriti o potencijalnom kršenju procedura, no da je »u ovom trenutku, dok ne znamo kako je taj prijedlog sročen, proceduralno sve u redu.«**
Matija Miloš, profesor Ustavnog prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Rijeci, slaže se s Čularom da je inicijativa SDP-a zakonita, te naglašava da »svaka politička stranka smije i treba isticati probleme u funkcioniranju države, pa i one koji se dotiču pravosuđa.«
Prema Milošu, pokretači inicijative trebali bi se više fokusirati na dokazivanje nezakonitosti postupanja Glavnog državnog odvjetnika, poput nanošenja štete ugledu svoje dužnosti i propuštanja poduzimanja mjera iz svojih ovlasti za učinkovit rad institucije, umjesto da »pojedinačne slučajeve prikazuju kao oblik političke manipulacije.«***
Profesor Čular također je napomenuo da se Turudić svojom izjavom doveo u problem, »jer ga se legitimno može pitati: ako je ovo protuzakonito, zašto ne pokrećete postupak?«
Redakcija Raskrinkavanja.hr poslala je zahtjev za očitovanjem premijeru i Državnom odvjetništvu Republike Hrvatske (DORH). U odgovoru, DORH je uputio redakciju na Zakon o državnom odvjetništvu.
Ako stigne odgovor iz Ureda predsjednika Vlade, objavit ćemo ga naknadno.
Zaključak
Predsjednik Vlade Andrej Plenković i Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić 10. ožujka su u zasebnim obraćanjima medijima nazvali inicijativu za smjenom Glavnog državnog odvjetnika koju je 27. veljače najavio predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić »protuzakonitom«.
Prema Ustavu Republike Hrvatske i Poslovniku hrvatskog Sabora, inicijativa SDP-a je u granicama njihovih ovlasti kao stranke čiji zastupnici sjede u hrvatskom Saboru.
Profesor na zagrebačkom FPZG-u Goran Čular smatra da je protuzakonitost preteška riječ, a s tim se slaže i profesor Ustavnog prava Matija Miloš koji je poručio da »svaka politička stranka smije i treba isticati probleme u funkcioniranju države, pa i one koji se dotiču pravosuđa.«****
Izjava premijera Andreja Plenkovića je prema metodologiji Raskrinkavanja.hr netočna.
DOPUNA, 8.4.2025.:
*Naslov je promijenjen nakon što su nam kontaktirani stručnjaci ukazali na pogrešnu interpretaciju njihovih izjava. Prvotni naslov glasio je: Prema stručnjacima, inicijativa za smjenom Turudića nije protuzakonita. Naslov je promijenjen jer nije točno interpretirao izjave kontaktiranih stručnjaka.
**Nakon što nam je ukazao da smo skraćivanjem izjave, propustili navesti potrebne argumente, ovdje navodimo cjeloviti odgovor profesora Čulara na pitanje je li inicijativa SDP-a doista protuzakonita:
»Protuzakonitost je preteška riječ. Ona ljude asocira na sudske postupke i odlaske u zatvor. Ovdje je riječ o političkoj inicijativi i parlamentarnoj proceduri. Može se možda govoriti o kršenju procedura ili demokratskih uzusa, nenadležnosti i sl. Kad je riječ o konkretnoj inicijativi, koliko sam shvatio, riječ je o tome da Klub SDP-a traži da se u saborsku sjednicu uvrsti točka i rasprava o prijedlogu za donošenje Zaključka Sabora kojim bi se obvezala Vlada RH da pokrene postupak razrješenja glavnog državnog odvjetnika. U ovom trenutku, dok ne znamo kako je taj prijedlog sročen, proceduralno je sve u redu. Klubovi zastupnika su Ustavom ovlašteni da mogu pokretati takve prijedloge. Pa čak i kad bi interpretacija u meritumu prijedloga imala u sebi nešto što izlazi izvan zakonskih razloga ili ovlasti Sabora, mišljenja sam da bi se trebala raspraviti. Pazite, niz su puta zakoni ili njihovi dijelovi koje je Sabor donio naknadno ukinuti odlukama Ustavnog suda, nekad i iz proceduralnih razloga primjene pogrešne većine, pa nije Sabor išao u zatvor zbog toga ili ga se optužilo da je djelovao protuustavno. Kad bi takav Zaključak i bio donesen, Vlada RH, ako smatra da u njemu postoje razlozi nespojivi s zakonskim razlozima za pokretanje postupka razrješenja glavnog državnog odvjetnika, jednostavno bi se oglušila na takav Zaključak, a onda bi Sabor mogao Vladi izglasati nepovjerenje. Riječ je o politici, a ne pravosuđu. I niti u jednom slučaju državni odvjetnik RH ne bi imao razloga niti obvezu pokretati postupak pred sudom za pojedine zastupnike, klubove ili Sabor u cjelini. što inače ima kada netko radi nešto protuzakonito za djela koja goni po službenoj dužnosti. Mislim da je glavni državni odvjetnik komentarom sam sebe doveo u problem, jer ga se legitimno može pitati: ako je ovo protuzakonito, zašto ne pokrećete postupak?«
***Nakon što nam je profesor Miloš ukazao da smo skraćivanjem izjave promijenili njenu bit, ovdje navodimo njegov cjelovit odgovor:
»Za ovaj je problem mjerodavan Zakon o državnom odvjetništvu, posebno članak 28, kojim se definiraju osnove za razrješenje Glavnog državnog odvjetnika.
Svaka politička stranka smije i treba isticati probleme u funkcioniranju države, pa i one koji se dotiču pravosuđa. Pritom bi, međutim, trebalo biti neophodno da te kritike budu argumentirane i da svoju osnovu nađu upravo u postojećem pravu, kako u Ustavu tako i u postojećim zakonima. Umjesto da se pojedinačne slučajeve prikazuje kao oblik političke manipulacije, trebalo bi pokazati zašto je postupanje Glavnog državnog odvjetnika nezakonito, kako točno nanosi štetu ugledu državnog odvjetništva ili državnoodvjetničke dužnosti, kako propušta poduzeti mjere iz svojih ovlasti za učinkovit rad državnog odvjetnika, kako propušta ostvariti program rada izložen u postupku imenovanja na dužnost Glavnog državnog odvjetništva Republike Hrvatske te, konačno, zašto zbog njegovog postupanja ili nedjelovanja državno odvjetništvo ne ostvaruje zadovoljavajuće rezultate rada. Sve su to zakonske osnove za razrješenje, a u slučaju podnošenja prijedloga za razrješenje Vlada se mora pozvati na jednu od njih i to mora obrazložiti. Zato bi i bilo kakvo problematiziranje djelovanja državnog odvjetništva moralo biti utemeljeno u tim osnovama i u njihovom racionalnom obrazloženju.
Kritike koje se svode na navodnu političku hajku bez ikakvih dodatnih dokaza problematičan su oblik političkog pritiska na pravosudni sustav. Bilo bi za očekivati od svih političkih stranaka da znaju bolje. Netočno je, kao što to tvrdi predsjednik Sabora Jandroković, da takve kritike predstavljaju nedemokratsko djelovanje. One čine djelovanje protivno vladavini prava, jer predlažu standard smjene čelne osobe državnog odvjetništva koji se ne oslanja na vladavinu prava, već na dojam o pojedinačnim slučajevima. Ako bi se takav standard uhodao, svaka bi politička opcija ubuduće mogla nastojati ishoditi smjenu Glavnog državnog odvjetnika jer joj se ne sviđa njegovo djelovanje povodom pojedinih predmeta. Međutim, „nesviđanje“ ili navodna političnost sami po sebi nisu dovoljni. Treba pokazati nezakonitost, štetu ugledu državnog odvjetništva, propuštanje mjera za učinkovit rad odvjetništva, propuštanje provedbe plana rada ili propuste u osiguravanju učinkovitosti rada. Takvi su problemi apsolutno vrijedni rasprave i svakako na njih treba skretati pozornost. To bi trebala biti dužnost svih građana, a dužnost je Vlade i Sabora na te kritike adekvatno odgovoriti. Žestoki politički govor, ma koliko bio prožet emocijama i dovitljivim figurama govora, ne može zamijeniti takvo što«.
****Nakon što su nam profesori Čular i Miloš upozorili da smo skraćivanjem njihovih izjava promijenili bit zaključka, nadopunjavamo ga sa sljedećim: Miloš je upozorio je i da predložene kritike čine djelovanje protivno vladavini prava, jer predlažu standard smjene čelne osobe državnog odvjetništva koji se ne oslanja na vladavinu prava, već na dojam o pojedinačnim slučajevima.
Važno je naglasiti da izmjene ili ažuriranja podataka nisu utjecale na konačnu ocjenu zahtjeva, koja stoga ostaje nepromijenjena.
Ispričavamo se zbog nepotpune interpretacije izjava.
Netočno
Tvrdnja za koju smo neovisnom provjerom činjenica utvrdili da je neistinita. Oznaku koristimo za tvrdnje za koje se ne može pouzdano dokazati da je autor namjerno širio krivu informaciju, ali je jasno da se ne radi o slučajnoj pogrešci.
Ocjene koje dajemo provjerenim tvrdnjama nalaze se u našoj metodologiji.
Projekt Raskrinkavanje.hr podržava Europski fond za medije i informacije, kojim upravlja Zaklada Calouste Gulbenkian.
Isključivu odgovornost za bilo koji sadržaj koji podupire Europski fond za medije i informiranje snose autori i on ne mora nužno odražavati stajališta EMIF-a i partnera Fonda, Zaklade Calouste Gulbenkian i Europskog sveučilišnog instituta.