Opseg antarktičkog morskog leda nije veći nego 1979.
Podaci o stanju arktičkog i antarktičkog leda prate se od 1979. godine, a objavljuje ih na svojim stranicama Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu američkog Sveučilišta u Coloradu.
Autorica: Matea Grgin
TVRDNJA:
»Dok mediji lažu o globalnom zatopljenju – opseg antarktičkog morskog leda je 13 posto veći nego što je bio 1979.«
Izvorna objava: Portal HOP
Ocjena:
Ilustracija: Luka Duplančić
Na portalu HOP objavljen je krajem prosinca 2024. godine članak pod naslovom: »Dok mediji lažu o globalnom zatopljenju – opseg antarktičkog morskog leda je 13 posto veći nego što je bio 1979.«
Kao dokaz navedenog, anonimni autor teksta koristi dvije grafike Nacionalnog centra za podatke o snijegu i ledu (NSIDC) američkog Sveučilišta u Coloradu – jedna prikazuje stanje leda oko Antarktike 22. prosinca 1979. godine, dok je druga prikaz stanja točno 45 godina kasnije.
NSIDC u objavi iz listopada 2024. godine navodi da je maksimum antarktičkog leda koji je izmjeren u rujnu 2024. drugi najniži od kada se ti podaci prate – stanje je bilo gore samo 2023. godine.
Izvor: NSIDC
Podaci o stanju arktičkog i antarktičkog leda prate se od 1979. godine. Do 2014. godine oko Antarktike se bilježio rast površine morskog leda, no od 2016. do 2024. očit je niz rekordno niskih vrijednosti. NSIDC i europski program za nadzor planeta Copernicus navode da od početka mjerenja površina antarktičkog leda prosječno raste 0,8 posto po desetljeću.
Iz NSIDC-a su Raskrinkavanju potvrdili da se prvih 35 godina promatranja činilo da opseg antarktičkog morskog leda polako raste, no u posljednjih osam godina zabilježen je značajan pad te su vrijednosti od tada »ispod dugoročnog prosjeka«. Napomenuli su i da se zbog promjenjive prirode morskog leda samo desetljetni prosjeci smatraju relevantnima za promatranje i utvrđivanje utjecaja klimatskih promjena.
Za razliku od Arktika, koji uglavnom čini more prekriveno ledom, Antarktika je kontinent prekriven ledom te se oko njega svake godine sezonski zaledi uži ili širi pojas mora. Širenje morskog leda na Arktiku zaustavljaju okolne kopnene mase, no antarktički morski led nema ista ograničenja, pojasnio je Raskrinkavanju član inicijative Znanstvenici za klimu Nikola Biliškov.
»Iako antarktički led ima više prostora za rast, nije neuobičajeno da se ljeti potpuno otopi duž dijelova obale. Zato trendovi promjene morskog ledenog pokrova oko Antarktike nisu toliko jasni kao u slučaju Arktika, koji pokazuje vrlo jasan opadajući trend. Unatoč tome, naročito u zadnjih deset godina, svi instrumenti bilježe smanjenje morskog ledenog pokrova Antarktike«, kazao je.
Biliškov je potvrdio da u medijima pronalazi laži o klimatskim promjenama i globalnom zatopljenju, no istaknuo je i da primjećuje trend boljeg informiranja, provjeravanja informacija i korištenja stručnih izvora.
»Mnogi mediji prenose znanstveno utemeljene informacije, a sve ih je više koji provjeravaju informacije objavljene u drugim medijima kako bi doprinijeli sprječavanju širenja dezinformacija«, primjetio je Biliškov. S druge strane, oni koji ih šire »će citirati znanstvenike koji se uopće ne bave klimatskim promjenama ili bilo kakvim povezanim područjem, a jednako tako će citirati i one koji uopće nisu znanstvenici«. Zaključio je kako treba »pratiti trag novca pa je u tom smislu uvijek dobro provjeriti tko financijski podupire određeni medij.«
Portal HOP nije odgovorio na upit Raskrinkavanja.hr. Odgovor ćemo objaviti naknadno, ukoliko ga dobijemo.
Zaključak
Portal HOP je u prosincu 2024. godine objavio tekst naslovljen: »Dok mediji lažu o globalnom zatopljenju – opseg antarktičkog morskog leda je 13 posto veći nego što je bio 1979.«
Američki Nacionalni centar za podatke o snijegu i ledu, čije je grafike HOP koristio kao dokaz ove izjave, potvrdio je da se posljednjih osam godina bilježi značajan pad opsega morskog leda oko Antarktike te su vrijednosti od tada »ispod dugoročnog prosjeka«.
Opseg antarktičkog morskog leda nije 13 posto veći nego što je bio 1979., pa je tvrdnja prema metodologiji Raskrinkavanja.hr netočna.
Netočno
Tvrdnja za koju smo neovisnom provjerom činjenica utvrdili da je neistinita. Oznaku koristimo za tvrdnje za koje se ne može pouzdano dokazati da je autor namjerno širio krivu informaciju, ali je jasno da se ne radi o slučajnoj pogrešci.
Ocjene koje dajemo provjerenim tvrdnjama nalaze se u našoj metodologiji.
Projekt Raskrinkavanje.hr podržava Europski fond za medije i informacije, kojim upravlja Zaklada Calouste Gulbenkian.
Isključivu odgovornost za bilo koji sadržaj koji podupire Europski fond za medije i informiranje snose autori i on ne mora nužno odražavati stajališta EMIF-a i partnera Fonda, Zaklade Calouste Gulbenkian i Europskog sveučilišnog instituta.