Odluka o spornom reljefu Meštrovićeva paviljona još nije donesena
Zagrebački Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode dao je smjernice da do završetka obnove reljef kralja Petra I. Karađorđevića ostane in situ. O njegovoj kasnijoj prezentaciji odlučit će niz sudionika.
Autorica: Ema Grgić
TVRDNJA:
»Aktualna rekonstrukcija Meštrovićeva paviljona u Zagrebu otkrila je dugo sakriveni reljef kralja Petra I. Karađorđevića, koji sada gradska vlast namjerava vratiti na izvorno mjesto unutar zgrade.«
Izvorna objava: Gabriela Bošnjak, Jutarnji list
Ocjena:
Ilustracija: Luka Duplančić
Gabriela Bošnjak, predsjednica zagrebačkog ogranka HSLS-a, osvrnula se na konferenciji za medije održanoj 17. ožujka na aktualnu rekonstrukciju Meštrovićeva paviljona u Zagrebu te otkriće reljefa kralja Petra I. Karađorđevića.
Reljef, kako je Bošnjak tom prigodom izjavila, »sada gradska vlast namjerava vratiti na izvorno mjesto unutar zgrade«. Dodala je da je reljefu, umjesto toga, mjesto u muzeju. Takvu »ideju gradske vlasti« HSLS je kasnije toga dana na svom Facebook-profilu opisao »skandaloznom« objasnivši da bi »vraćanje reljefa moglo ne samo narušiti neutralnost paviljona, nego i da Zagrebu naprosto ne treba spomenik kontroverznoj dinastiji Karađorđević«.
»Riječ je o reljefu s jasnim simboličkim značenjem jer dinastija Karađorđević ne predstavlja pozitivan simbol u hrvatskoj povijesti«, objasnila je Bošnjak za Raskrinkavanje.hr. »Struka, čije imenovanje ipak dolazi od strane gradske vlasti, ne može biti jedini kriterij« jer »ovo pitanje nije samo stručno – ono je i političko«, ustvrdila je Bošnjak.
Bošnjak je za Raskrinkavanje.hr odgovorila da je izjavu dala na temelju tekstova objavljenih na portalu Jutarnjeg lista 13. veljače i portalu HRT Radija Sljeme 17. ožujka te »drugih pouzdanih izvora koje u ovom trenutku ne možemo javno imenovati«, a prema kojima proizlazi »da postoji jasna namjera da se reljef sačuva in situ i zadrži unutar zgrade«.
Jutarnji list objavio je članak u kojem navodi da je reljef otkriven tijekom obnove Meštrovićeva paviljona i da se planira njegova ponovna prezentacija, dok je ravnateljica HDLU-a Ivana Andabaka za Radio Sljeme rekla kako je reljef trenutno na izvornoj poziciji, uz preporuku konzervatorskog zavoda da zasad ostane pokriven.
Zgrada današnjeg Meštrovićeva paviljona sagrađena je između 1934. i 1938. godine prema ideji kipara Ivana Meštrovića, koji se umjesto izrade konjaničkog spomenika kralja Petra I. Karađorđevića, odlučio na izgradnju funkcionalnog spomenika, odnosno izložbenog prostora za potrebe tadašnjeg Društva umjetnika.
»Meštrović je reljef s likom kralja zamislio kao vrlo diskretan umjetnički rad isklesan u bijelom kamenu na bijeloj podlozi tako da se uklapa u cijelu modernu kompoziciju zgrade bez izrazitog naglašavanja lika i njegova položaja unutar same zgrade«, rekla nam je Irena Kraševac, znanstvena suradnica na Institutu za povijest umjetnosti i jedna od autorica konzervatorskog elaborata za obnovu paviljona.
Kraševac je nadodala kako je reljef tijekom povijesnih prenamjena zgrade uvijek bio prekriven – kod prenamjene zgrade u džamiju (1941. – 1944.) reljef je bio prekriven bijelom pločom s natpisom na arapskom jeziku, tijekom prenamjene u Muzej revolucije (1949. – 1990.) bio je prekriven bijelom pločom na kojoj je bio apliciran grb SR Hrvatske, a tijekom prenamjene u Dom Hrvatskih likovnih umjetnika (1990. – danas) reljef je bio prekriven bijelom pločom. Zbog toga je Kraševac rekla »da su svi arhitekti koji su radili na prenamjenama zgrade poštivali originalno djelo«.
Konzervatorsko-restauratorski radovi na Meštrovićevu paviljonu počeli su potkraj siječnja ove godine te je otkriven tek manji dio reljefa koji zasad dokazuje samo njegovo postojanje, objasnila je za Raskrinkavanje.hr Ivana Andabaka, ravnateljica Hrvatskog društva likovnih umjetnika (HDLU).
Andabaka je istaknula kako reljef tek treba otvoriti u cijelosti i utvrditi njegovo stanje prije nego li se donese odluka o njegovoj kasnijoj prezentaciji. Također je navela da su od Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode kao nadležnoga konzervatorskog zavoda jedino dobili smjernice da reljef tijekom obnove bude zatvoren in situ, odnosno na mjestu na kojem je pronađen – »kako je bio tretiran cijelo vrijeme od inicijalnog zatvaranja početkom četrdesetih godina 20. stoljeća«.
Kraševac je istaknula da je pri sondiranju paviljona utvrđeno da je »reljef na istome mjestu na kojem je bio postavljen« – iznad ulaza u glavnu izložbenu dvoranu, Galeriju Bačva – zbog čega »ne treba vratiti ništa što nije maknuto s izvornog mjesta«.
Bošnjak je u odgovoru Raskrinkavanju.hr objasnila kako je pod dijelom tvrdnje da se reljef »namjerava vratiti na izvorno mjesto unutar zgrade« mislila »na praksu uobičajenu u konzervatorskim radovima – da se objekt vraća u izvorno stanje«.
Iz Gradskog zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirode odgovorili su kako »obnova paviljona nije u nadležnosti gradske vlasti«, nego da Zavod isključivo »nadzire zaštitu kulturne baštine i odobrava projektnu dokumentaciju«. Slijedom toga, potvrdili su izdavanje smjernica, ali i nadodali da je njima obuhvaćena i kamena ploča s arapskim natpisom jer »oba elementa nemaju samo kulturno-povijesnu, nego i dokumentarističku vrijednost, a svjedok su povijesnih i ideoloških mijena«.
»Međutim, konačna odluka o prezentaciji reljefa ovisit će o rezultatima dodatnih istraživanja i novim spoznajama koje se očekuju tijekom izvođenja radova, a bit će donesena konsenzusom Zavoda, projektanta i investitora«, dodali su iz Zavoda.
Kraševac je istaknula da će, osim konzervatora iz Zavoda, u odluci sudjelovati i HDLU te stručnjaci koji su radili na konzervatorskom elaboratu, kao i stručnjaci za rad Ivana Meštrovića, te zaključila kako je »djelo koje je preživjelo sve totalitarne sisteme 20. stoljeća izloženo kulturocidu neobrazovanih u 21. stoljeću«.
Zaključak
Predsjednica zagrebačkog ogranka HSLS-a Gabriela Bošnjak, na konferenciji za medije održanoj 17. ožujka osvrnula se na trenutačnu rekonstrukciju Meštrovićeva paviljona i otkriveni reljef kralja Petra I. Karađorđevića. Bošnjak je tom prilikom izjavila da reljef »gradska vlast namjerava vratiti na izvorno mjesto unutar zgrade«, a HSLS je na svom Facebook-profilu izrazio istu sumnju.
Bošnjak je za Raskrinkavanje.hr odgovorila da je izjavu dala na temelju tekstova objavljenih na portalu Jutarnjeg lista 13. veljače i portalu HRT Radija Sljeme 17. ožujka te »drugih pouzdanih izvora koje u ovom trenutku ne možemo javno imenovati«, a prema kojima proizlazi »da postoji jasna namjera da se reljef sačuva in situ i zadrži unutar zgrade«.
Bošnjak je za Raskrinkavanje.hr objasnila kako je pod dijelom tvrdnje da se reljef »namjerava vratiti na izvorno mjesto unutar zgrade« mislila »da se objekt vraća u izvorno stanje«.
Gradski zavod za zaštitu spomenika kulture i prirode za Raskrinkavanje.hr je, međutim, potvrdio da nikakva odluka još nije donesena. Zavod je tek izdao smjernice da do završetka obnove reljef ostane in situ, dakle na mjestu nalaska, dok će o njegovoj kasnijoj prezentaciji odlučiti niz aktera i stručnjaka. Stoga je izjava Gabriele Bošnjak prema metodologiji Raskrinkavanja.hr neutemeljena.
Neutemeljeno
Objava u kojoj argumentacija autora za doneseni zaključak nije potkrijepljena dovoljnom količinom podataka, informacija i činjenica ili su argumenti autora nepouzdani i potječu iz neprovjerljivih izvora.
Ocjene koje dajemo provjerenim tvrdnjama nalaze se u našoj metodologiji.
Projekt Raskrinkavanje.hr podržava Europski fond za medije i informacije, kojim upravlja Zaklada Calouste Gulbenkian.
Isključivu odgovornost za bilo koji sadržaj koji podupire Europski fond za medije i informiranje snose autori i on ne mora nužno odražavati stajališta EMIF-a i partnera Fonda, Zaklade Calouste Gulbenkian i Europskog sveučilišnog instituta.