Brojem žrtava Bleiburške tragedije manipulira se u ideološke svrhe
»Nemamo točan broj žrtava i nikada ga nećemo imati, to su potpuno, neću reći proizvoljne, ali namjerno krive interpretacije«, objasnio je za Raskrinkavanje.hr povjesničar Hrvoje Klasić.
Autorica: Nives Đerek
TVRDNJA:
»Procjena žrtava Bleiburga, Križnog puta i likvidacija 1945.: 100 000 – 200 000.«
Izvorna objava: Crodex.net
Ocjena:
Spomenik žrtvama Bleiburške tragedije. Fotografija: Pigpanter/ Wikimedia Commons
Portal Crodex.hr objavio je 24. veljače članak u kojem tvrdi da je tijekom poratnih likvidacija 1945. godine u Jugoslaviji, uključujući Bleiburg i Križni put, ubijeno između 100.000 i 200.000 zarobljenih vojnika NDH, domobrana, četnika i civila bez suđenja.
Povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Klasić za Raskrinkavanje.hr objasnio je da se u javnom prostoru često iznose brojke koje su ideološki motivirane.
»Kada govorimo o žrtvama nakon Bleiburga, imamo istraživanja koja su radili demografi – Vladimir Žerjavić, koji je napisao i knjigu na tu temu Megalomanija i opsesija oko Bleiburga i Jasenovca«, objašnjava Klasić dodajući da je jedno od recentnijih istraživanja na ovu temu doktorski rad Martine Grahek Ravančić u kojem ona također govori da nema točnih podataka.
Grahek Ravančić u znanstvenom članku Razmišljanja o broju pogubljenih i stradalih na Bleiburgu i križnom putu navodi kako je broj pogubljenih i stradalih osoba na Bleiburgu i križnom putu i danas otvoreno pitanje hrvatske historiografije. Navodi kako je točne brojke teško utvrditi s obzirom na to da je broj ljudi koji se uputio na povlačenje isto tako vrlo »okviran«, no da su najpouzdanija istraživanja Vladimira Žerjavića. Prema njima, na Bleiburgu i križnom putu živote je izgubilo oko 50.000 ljudi, a 10.000 ih je bilo izručeno iz logora Viktring. Njima je pribrojio i 10.000 Srba i Slovenaca, što na kraju daje ukupnu brojku od 70.000. ljudi. U svom članku Grahek Ravančić upozorava kako većina misli da je ovaj broj prenizak te da rezultati nekih drugih istraživanja mogu upućivati i na veću brojku, no sustavna obrada ovog pitanja i dalje nedostaje te kako vrijeme prolazi, čini se da će točnije brojke biti teže utvrditi. »Zbog toga uvijek ostaje prostor koji se koristi za ideološke i nacionalne potrebe«, zaključuje Grahek Ravančić.
Prema Klasiću, točan broj žrtava nećemo nikad imati, a tvrdnje od 100.000 do 200.000 žrtava su »namjerno krive interpretacije«.
»Nemamo točan broj žrtava i nikada ga nećemo imati, to su potpuno, neću reći proizvoljne, ali namjerno krive interpretacije.« Povjesničar je kazao i da je sve ono što se u javnom prostoru zadnjih 35 godina pojavljuje vezano uz Bleiburg, a ide prema povećanju broja komunističkih zločina, ideološki motivirano. Posebno upozorava na pokušaje izjednačavanja Bleiburga s genocidom te ističe da takva interpretacija nema znanstveno uporište.
Genocid, prema definiciji Ujedinjenih naroda, označava namjerno djelovanje s ciljem uništenja cijele ili dijela nacionalne, etničke, rasne ili vjerske skupine – kroz ubojstva, nanošenje teških ozljeda, nametanje nepodnošljivih životnih uvjeta, sprječavanje rađanja ili prisilno premještanje djece.
Portal Crodex nije odgovorio na upit Raskrinkavanja.hr. Ako ga dobijemo, objavit ćemo ga naknadno.
Zaključak
Portal Crodex.hr objavio je članak u kojem tvrdi da je tijekom poratnih likvidacija 1945. godine u Jugoslaviji, uključujući Bleiburg i Križni put, stradalo između 100.000 i 200.000 žrtava.
Prema istraživanju demografa Žerjavića broj žrtava je 70.000, dok Martina Grahek Ravančić upozorava kako rezultati nekih istraživanja upućuju i na veću brojku, ali da vrijeme prolazi te će točnije podatke biti teže utvrditi.
Povjesničar s Filozofskog fakulteta u Zagrebu Hrvoje Klasić za Raskrinkavanje.hr objasnio je da se u javnim raspravama često iznose neprovjerene informacije koje nisu rezultat historiografskih istraživanja.
Tvrdnje iznesene u članku nisu potkrijepljene relevantnim izvorima ni znanstvenim istraživanjima, a njihovo iznošenje bez konteksta i nužne stručne interpretacije dovodi do pogrešnih zaključaka o razmjerima poslijeratnih likvidacija. Takvo iskrivljavanje činjenica, koje kod čitatelja stvara netočan dojam, prema metodologiji Raskrinkavanja.hr ocjenjujemo kao manipulaciju.
Manipulacija
Objava koja koristi točne podatke, ali ih objašnjava na pogrešan način i dovodi do lažnih ili netočnih zaključaka; iskrivljavanje činjenica.
Ocjene koje dajemo provjerenim tvrdnjama nalaze se u našoj metodologiji.
Projekt Raskrinkavanje.hr podržava Europski fond za medije i informacije, kojim upravlja Zaklada Calouste Gulbenkian.
Isključivu odgovornost za bilo koji sadržaj koji podupire Europski fond za medije i informiranje snose autori i on ne mora nužno odražavati stajališta EMIF-a i partnera Fonda, Zaklade Calouste Gulbenkian i Europskog sveučilišnog instituta.