Nema reakcije hrvatskih vlasti na Pandorine dokumente
Anja Vladisavljević
—
Nadležna tijela mnogih država najavila su istrage vezane uz otkrića iz Pandorinih dokumenata, dok prema odgovorima nekih državnih tijela, u Hrvatskoj nema konkretnih planova
Foto: Unsplash
Prošlo je više od mjesec dana otkako su objavljeni Pandorini dokumenti, odnosno istraživanja temeljena na masovnom curenju podataka koja su otkrila financijske tajne brojnih visokih državnih dužnosnika, političara, poduzetnika i ostalih moćnika diljem svijeta.
Iako su pojedine države već pokrenule određene radnje kako bi se istražile s tim povezane moguće prijevare i nepravilnosti, a Europski parlament potkraj listopada zatražio pokretanje temeljitih istraga svih prijestupa razotkrivenih u Pandorinim dokumentima koji su počinjeni na teritoriju Europske unije, u Hrvatskoj zasad nema naznaka da su otkrića značajno potaknula nadležne institucije na djelovanje.
Prva istraživačka priča koju je Oštro objavio u sklopu projekta Pandorini dokumenti bavila se stvarnim vlasnicima turističkog diva Jadranka te sumnjivim transakcijama koje su išle od Rusije do Lošinja. Jadranku su preko offshore-tvrtki i ruskog fonda preuzeli muški članovi obitelji bogatog poduzetnika Mihajla Perenčevića te njegov suradnik Krešimir Filipović, potpredsjednik ruskog Velesstroya, koji predvodi Perenčević.
Oriana Ivković Novokmet, izvršna direktorica udruge GONG, kaže kako »upadljiva šutnja« medija oko ove teme ukazuje na njihovu nespremnost da propituju »moćnike sa snažnim političkim zaleđem, s jakim odvjetnicima ili raskošnim oglasnim paketima, sa samo jednim ili kombinacijom više ovih faktora, koja oblikuje medijsku scenu i interes«.
Dodala je i kako nije neuobičajeno da se o najbogatijima vrlo malo piše u hrvatskim medijima, i da se novinarska pera oštre kako moćnici slabe, podsjećajući na primjer medijskog tretmana obitelji Ivice Todorića, bivšeg vlasnika posrnulog prehrambenog giganta Agrokora.
Nakon priče o Lošinju, Oštro je objavio priču o vilama na otoku Šipanu koje su financirane kroz zajmove iz offshore-tvrtki povezanih s nekadašnjim ruskim ministrom energetike.
Ivković Novokmet je također zamijetila kako je u Hrvatskoj više medija prenijelo priče iz Pandorinih dokumenata koje je objavio naš portal, no da je »izostala značajnija reakcija javnosti, dodatna istraživanja, nastavci i reakcije«. Kako je rekla za Oštro, »u Srbiji su isplivali ministri, u Češkoj premijer, pa je u našoj javnosti dojam kako je o Hrvatskoj malo toga izašlo«.
Ipak, pretražujući milijune dokumenata, novinari Oštra pronašli su 7571 rezultat koji sadrži riječ »Croatia« i 394 rezultata riječ »Hrvatska«. Kad su izašli Pandorini dokumenti, domaći su mediji bili najviše zainteresirani za Rikarda Fuchsa, sina hrvatskog ministra Radovana Fuchsa, koji je 2017. godine na Sejšelima osnovao tvrtku pod nazivom See Project Ltd. za kupovinu nekretnina.
Od njihove objave do danas državni vrh i ministri nisu javno komentirali Pandorine dokumente. Novinari Oštra upitali su, međutim, Ministarstvo financija hoće li ono, ili neke druge institucije kao što su Ured za sprječavanje pranja novca, FINA i Porezna uprava, pokrenuti neke postupke vezane uz hrvatske tvrtke Mikado, Polaris i Betnava, koje su bile predmet naših istraživanja. Nismo dobili konkretan odgovor.
Ministarstvo financija nam je tek proslijedilo odgovor Ureda za sprječavanje pranja novca u kojem se objašnjava da navedeni ured »nije ovlašten o prikupljenim podatcima, informacijama i dokumentaciji niti o postupanju na temelju Zakona obavijestiti osobe na koje se podatci, informacije i dokumentacija ili postupak odnose ili treće osobe«.
Također, na naše pitanje hoće li Ministarstvo financija preispitati mehanizme nadzora i sprječavanja pranja novca, poreznih utaja te izbjegavanja plaćanja poreza, nismo dobili odgovor. Policija i Državno odvjetništvo također nisu odgovorili na naše upite.
Komentirajući rad hrvatskih institucija, Ivković Novokmet pozvala se i na GONG-ovo istraživanje koje je vodio profesor s Pravnog fakulteta Dario Čepo u kojem su »kao motori koruptivne prakse prepoznate institucije, način na koji su dizajnirane i kako se njima upravlja«.
»Niz recentnih afera, poput slučaja bivše ministrice Žalac i namještenog natječaja, pokazuje da nije zakazala samo jedna, nego čak četiri institucije. Istraga hrvatskih istražitelja je zamrla, slučaj je oživjela europska javna tužiteljica«, komentirala je i aktualnu akciju Ureda europskog javnog tužitelja u Hrvatskoj u kojoj je zbog afere Softver uhićena bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU-a Gabrijela Žalac.
Prekomorska posla
Osim nekoliko priča o sumnjivim transakcijama, Pandorini dokumenti otkrili su i da je brod bivšeg nogometaša Davora Šukera, koji je potonuo 2007. godine i nakon toga je prodan, danas registriran u Hrvatskoj, ali i na otoku Guernsey, što nije u skladu s hrvatskim Pomorskim zakonikom.
Dok su novinari Oštra pripremali priču i istraživali neobičnu prošlost tog broda, Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture im je reklo da »pomorski objekt ne može biti upisan u dvije različite luke upisa« i da je plovilo za upis u hrvatski upisnik brodova potrebno prije toga izbrisati iz drugog pomorskog registra. Nakon objave priče, upitali smo Ministarstvo je li upoznato s našim istraživanjem i je li pokrenulo provjeru, a odgovor nismo dobili.
Ranije smo pisali i o sumnjivom poslovanju kozmetičkog brenda Lux-Factor, koji vodi slovenski poduzetnik Marko Glinšek, osuđen za obmanjivanje kupaca, a čiji se proizvodi putem internetske trgovine prodaju i u Hrvatskoj.
Slovenski Oštro je preko projekta Pandorini dokumenti razotkrio kako je Glinšek šest godina pred vlastima pokušavao sakriti da je zapravo on vlasnik tvrtke Lux Factor na Sejšelima u koju su se, prema nalazima porezne uprave, slijevali prihodi od prodaje kozmetike. Slovenski je zdravstveni inspektorat 2017. godine zabranio prodaju spomenutih kozmetičkih proizvoda jer im je nedostajala odgovarajuća dokumentacija, certifikati i standardizirani popis sastojaka.
U Hrvatskoj, nadzor nad proizvodnjom i stavljanjem proizvoda na tržište kozmetičkih proizvoda u nadležnosti je Sanitarne inspekcije Državnog inspektorata. Oni, međutim, nisu imali nikakvu dojavu ili prijavu na temelju koje bi proveli inspekcijski nadzor, potvrdili su te nas izvijestili kako će na temelju našeg upita, koji »smatraju predstavkom«, on biti proveden.
Potkraj listopada obavijestili su nas da je inspekcijsko postupanje u tijeku. Rekli su, naime, kako je preliminarnim nadzorom sanitarne inspekcije utvrđeno da se Lux Factorovi proizvodi na hrvatsko tržište dostavljaju iz druge države članice te se odgovorni subjekt za proizvode ne nalazi na području Republike Hrvatske.
»Vezano uz prodaje kozmetike putem sredstava daljinske komunikacije, odnosno putem Interneta, tržišna inspekcija sukladno djelokrugu rada provodi istražne radnje. U ovom trenutku nismo u mogućnosti iznositi više detalja te ćemo Vas po okončanju inspekcijskog postupka, obavijestiti o utvrđenom činjeničnom stanju«, objasnili su.
Efekte poreznih oaza svi osjećamo
U projektu Pandorini dokumenti, predvođenim Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara (ICIJ), novinari diljem svijeta analizirali su 11,9 milijuna dokumenata koji su iscurili iz 14 registracijskih agenata, pružatelja offshore-usluga.
Dokumenti koji su procurili nastali su u razdoblju od 50 godina, od čega ih je najviše bilo iz razdoblja od 1996. do 2020. godine. Sadrže podatke o više od 29.000 stvarnih vlasnika offshore-kompanija, što je više nego dvostruko veći broj od istrage Panamski dokumenti iz 2016. godine.
U drugim dijelovima svijeta priče koje su izašle iz Pandorine kutije potaknule su otvaranje istraga. Primjerice, u Španjolskoj, Meksiku i Australiji nadležna su tijela najavila da će istražiti moguće financijske prijevare svojih građana koji su predmet istraživanja Pandorinih dokumenata.
“Izbjegavanje poreza preko poreznih oaza utječe na živote svih građanki i građana, dovodi do širenja društvene nejednakosti, ugrožava financiranje javnih usluga”
Ured glavnog državnog odvjetnika Ekvadora prošli je mjesec otvorio preliminarnu istragu protiv predsjednika Guillerma Lassa zbog porezne prijevare, a istraga je pokrenuta i protiv čileanskog predsjednika Sebastiána Piñera zbog navodnih nepravilnosti u prodaji rudarske tvrtke u koju je bila uključena i Piñerina obitelj. To je potaknulo čileansku opoziciju za pokretanje glasovanja o opozivu, koje je Piñera u utorak ipak preživio.
S druge strane, češki premijer Andrej Babiš, čije je poslovanje preko papirnatih tvrtki otkriveno u Pandorinim dokumentima, izgubio je prošli mjesec parlamentarne izbore, a nakon objave Pandorinih dokumenata, češka je policija najavila da će istražiti financijske aktivnosti svih čeških građana otkrivene u tim dokumentima, uključujući i Babiša.
Europski zastupnici izglasali su 21. listopada rezoluciju kojom se traži pokretanje istraga o prekršajima razotkrivenim Pandorinim dokumentima te poboljšanje regulativa vezanih uz sprječavanje pranja novca i porezne prijevare. U rezoluciji se traže mjere koje bi EU trebao poduzeti kako bi se zatvorile rupe u nacionalnim zakonima koje i dalje omogućavaju masovno izbjegavanje plaćanja poreza, pranje novca i utaju poreza.
Valja naglasiti da samo posjedovanje offshore-tvrtki nije nužno ilegalno, ali zbog toga što ih karakterizira tajnovitost poslovanja, tvrde stručnjaci, one mogu poslužiti za nelegalne novčane tijekove, podmićivanja, pranje novca, izbjegavanje plaćanja poreza, financiranje terorizma, trgovinu ljudima i druge zloupotrebe.
Ivković Novokmet tvrdi da efekt poreznih oaza svi osjećamo: »Dok građanke i građani plaćaju poreze, velike korporacije i bogataši ih uspješno izbjegavaju. Europska unija gubi milijarde eura godišnje na izbjegavanje poreza.«
Navela je i istraživanje organizacije Corporate Europe Observatory (CEO) prema kojemu industrija izbjegavanja poreza, a unutar nje velika četvorka konzultantskih kompanija, ima vrlo snažne kanale utjecaja na odluke Unije.
»Izbjegavanje poreza preko poreznih oaza utječe na živote svih građanki i građana, dovodi do širenja društvene nejednakosti, ugrožava financiranje javnih usluga poput školstva i zdravstva te prijeti sustavu socijalne skrbi«, izjavila je Ivković Novokmet.
Prema izvještaju i izračunima nevladine organizacije Tax Justice Network za 2020. godinu, Hrvatska zbog zloupotreba u globalnom poreznom sustavu svake godine izgubi 183,8 milijuna dolara poreza, što je 5,68 posto državnog proračuna za zdravstvo.