Novinari ne provode »ciljane političke napade«
Virovitički gradonačelnik Ivica Kirin pozvao se na doktorsku disertaciju političkog novinara Tomislava Klauškog kako bi istaknuo da su tekstovi političkih novinara odraz njihovih političkih i ideoloških stavova.
Autorica: Ema Grgić
TVRDNJA:
»Istraživanje Tomislava Klauškog koji je u svojoj doktorskoj disertaciji došao do zaključka da je preko 90 posto njegovih kolega lijevo ili liberalno orijentirano te da te iste stavove plasiraju kroz svoje tekstove.«
Izvorna objava: HDZ Virovitičko-podravske županije, službena stranica
Ocjena:
Ilustracija: Luka Duplančić
Ivica Kirin, gradonačelnik Virovitice iz redova HDZ-a, na konferenciji za medije stranačkog ogranka Virovitičko-podravske županije održanoj 8. siječnja komentirao je tada aktualne predsjedničke izbore, pri čemu je istaknuo »ciljani politički napad« na kandidata Dragana Primorca koji provode njegovi protukandidati – ali i mediji.
Kirin se pritom referirao na doktorsku disertaciju Tomislava Klauškog, političkog novinara i predavača na Fakultetu političkih znanosti i Sveučilištu VERN’, pri čemu je izjavio da je Klauški »došao do zaključka da je preko 90 posto njegovih kolega lijevo ili liberalno orijentirano te da iste stavove plasiraju kroz svoje tekstove.« Kroz medijske tekstove tako se »stvara još veća mržnja prema HDZ-u i njegovu kandidatu«, dodao je.
Tomislav Klauški, novinar i kolumnist tjednika Express, političkog magazina medijske kuće 24sata, tijekom 2020. i 2021. godine proveo je akademsko istraživanje »Politička orijentacija i ideološka (samo)identifikacija političkih novinara u Hrvatskoj« na uzorku od 21 novinara iz pet redakcija nacionalnih i regionalnih dnevnih novina. Kako bi ispitao utjecaj ideološke orijentacije na njihov rad, proveo je intervjue u kojima su novinari sami definirali svoju poziciju na političkom spektru, a potom analizirao tekstove koje su objavljivali u razdoblju od 2011. do 2020. godine.
Klauški je Raskrinkavanju.hr rastumačio rezultate prema kojima su se novinari na skali između lijevog i desnog pozicionirali izrazito lijevo, a između liberalnog i konzervativnog izrazito liberalno, pri čemu je broj novinara koji su se pozicionirali desno od centra bio zanemariv.
»Liberalna ili lijeva orijentacija novinara prirodna je za profesiju koja se bazira na slobodi izražavanja, koja se smatra kontrolorom vlasti, zastupnikom javnog interesa, advokatom slabijih, koja želi informirati građane, pa i biti korektiv u društvu«, objašnjava Klauški.
Usprkos poziciji na političkom spektru, čak 96 posto ispitanika smatra da je u tekstovima moguće izbjeći pristranost odnosno »navijanje, propagandu i tendencioznost«. Pritom jasno odvajaju izvještajne od komentatorskih formi u kojima mogu slobodnije izraziti i zastupati osobne stavove – u tom je slučaju riječ o temama poput ljudskih i manjinskih prava, slobode medija i ustavnih prava.
S druge strane, ispitanici smatraju da su znatno objektivniji kada je riječ o stranačkim pitanjima. Rezultati istraživanja pokazuju da je 90 posto novinara kritično prema vlasti te da se njihov odnos ne mijenja s promjenom političke opcije – tek su neznatno kritičniji prema akterima s desnice (23 posto), nego prema onima s ljevice (19 posto). Osim toga, dio ispitanika naglasio je da su kritičniji upravo prema političkoj opciji koju osobno podržavaju.
»Općenito, njihov stav prema političkim strankama i akterima u člancima je mnogo umjereniji nego u intervjuima, što pokazuje da novinari znaju odvojiti svoju političku i ideološku orijentaciju od profesionalnog pristupa novinarskom poslu i odnosa prema strankama i akterima, s ljevice ili s desnice«, dodaje Klauški.
Iako su u intervjuima ispitanici naglasili da su kritički orijentirani prema HDZ-u, Klauški je objasnio kako to nije isključivi rezultat i odraz njihove ideološke orijentacije, već i činjenice da je HDZ u razdoblju hrvatske samostalnosti bila prevladavajuća vladajuća stranka.
»Pitanje pristranosti je batina kojom se često mlati po leđima novinara i medija, gdje se pristranost smatra problemom samo kad je usmjerena protiv, recimo, HDZ-a, ali ne i kad ide u korist HDZ-a«, rekao je Klauški te zaključio kako se objektivnima nazivaju samo oni novinari koji ne kritiziraju ili koji pak imaju afirmativan pristup prema određenim političkim strankama ili akterima.
Ivica Kirin nije odgovorio na upit Raskrinkavanja. Odgovor ćemo objaviti naknadno, ukoliko ga dobijemo.
Zaključak
Gradonačelnik Virovitice Ivica Kirin je na konferenciji za medije županijskog ogranka HDZ-a 8. siječnja komentirao predsjedničke izbore i »ciljani politički napad« na Dragana Primorca od strane protukandidata, ali i medija. Pozvao se na doktorsku disertaciju političkog novinara Tomislava Klauškog te izjavio da je Klauški »došao do zaključka da je preko 90 posto njegovih kolega lijevo ili liberalno orijentirano te da te iste stavove plasiraju kroz svoje tekstove«.
Iako je u istraživanju Klauški intervjuiranjem 21 političkog novinara utvrdio njihovo pretežito političko i ideološko samopozicioniranje od centra na lijevo, zaključio je i da čak 96 posto njih teži nepristranom izvještavanju.
Svoje stavove ne nastoje prikriti tek u autorskim i komentatorskim tekstovima. U stranačkim temama novinari su znatno objektivniji te jednako kritični prema ljevici i desnici, dok veću vidljivost HDZ-a u medijskom prostoru Klauški pojašnjava dosadašnjom prevlasti te stranke na vladajućim pozicijama.
Zbog iskrivljenog predstavljanja zaključaka istraživačkog rada na koji se poziva, a kako bi podržao tezu o pristranosti političkih novinara, tvrdnja Ivice Kirina je prema metodologiji Raskrinkavanja.hr manipulacija.
Manipulacija
Objava koja koristi točne podatke, ali ih objašnjava na pogrešan način i dovodi do lažnih ili netočnih zaključaka; iskrivljavanje činjenica.
Ocjene koje dajemo provjerenim tvrdnjama nalaze se u našoj metodologiji.
Projekt Raskrinkavanje.hr podržava Europski fond za medije i informacije, kojim upravlja Zaklada Calouste Gulbenkian.
Isključivu odgovornost za bilo koji sadržaj koji podupire Europski fond za medije i informiranje snose autori i on ne mora nužno odražavati stajališta EMIF-a i partnera Fonda, Zaklade Calouste Gulbenkian i Europskog sveučilišnog instituta.