Bulj iznosio netočne podatke o napretku Sinja
Autorica: Ema Grgić
TVRDNJA:
»Grad Sinj ima najnižu stopu poreza na dohodak u Republici Hrvatskoj. Imamo najviše otvorenih obrta u Dalmaciji, a drugi smo u Republici Hrvatskoj.«
Izvorna objava: Facebook, Miro Bulj
Ocjena:
»Narodni kandidat za predsjednika Hrvatske« koristi podatke o porezu na dohodak i novoregistriranim obrtima kako bi istaknuo napredak Sinja. Fotografija: N1 Hrvatska
Miro Bulj, gradonačelnik Sinja i predsjednički kandidat iz redova Mosta, na konferenciji za medije održanoj 14. studenog osvrnuo se na novi krug porezne reforme i rekao je kako grad Sinj ima najnižu stopu poreza na dohodak u Hrvatskoj te prednjači po broju novootvorenih obrta u Dalmaciji, »a drugi smo u Republici Hrvatskoj.«
Istu tvrdnju o porezu na dohodak i broju obrta iznio je dva dana ranije u Demontaži, političkom sučeljavanju u produkciji Nove TV, te 16. studenog u gostovanju u emisiji Novi dan na N1 televiziji. Tom prilikom je precizirao da se dio tvrdnje o broju otvorenih obrta odnosi na prošlu godinu.
»Najniži porez na dohodak« te »najveći rast obrtnika u Dalmaciji« također su dio Buljevih objava na društvenim mrežama u kojima navodi pozitivne demografske i gospodarske promjene za vrijeme njegovog mandata kao gradonačelnika.
Grad Sinj, kao i ostale jedinice lokalne samouprave, utvrđuje stope poreza na dohodak samostalno – u skladu s limitima propisanim Zakonom o porezu na dohodak.
Podaci o stopama poreza na dohodak po gradovima i općinama dostupni su na stranicama Porezne uprave. Najmanji iznos niže stope u hrvatskim gradovima je 18 posto – riječ je o Bjelovaru, Samoboru, Sinju i Svetoj Nedelji. Među njima je Sinj grad s najvećim iznosom više stope.
Neovisno o naseljenosti, donja granica niže stope iznosi 15 posto – iznos koji je utvrđen samo u općinama. Njih 11 pritom ima jednaku ili nižu stopu od Sinja.
Prema podacima koje je Raskrinkavanju ustupilo Ministarstvo gospodarstva, Sinj je sa 643 obrta u 2023. godini zabilježio 96 novootvorenih obrta u odnosu na godinu prije. U istoj godini, u pet dalmatinskih gradova registrirano je više novootvorenih obrta nego u Sinju. To su bili Šibenik (109), Kaštela (149), Zadar (279), Dubrovnik (312) i Split (420).
U odnosu na broj stanovnika tih gradova, Sinj je na drugom mjestu po broju novootvorenih obrta – na svakih tisuću Sinjana otvorena su četiri obrta, dok se na prvom mjestu nalazi Dubrovnik, sa sedam obrta na tisuću stanovnika.
Na razini cijele Hrvatske, po broju novootvorenih obrta u odnosu na broj stanovnika grada, između Sinja i Dubrovnika smjestili su se još Poreč i Pula - svaki s po pet obrta na tisuću stanovnika. Ukoliko se mjeri samo broj novootvorenih obrta, tada je ispred Sinja čak 12 hrvatskih gradova.
Miro Bulj nije odgovorio na upit Raskrinkavanja.
Zaključak
Miro Bulj u svojim javnim govorima i objavama na društvenim mrežama tvrdi kako grad Sinj »ima najnižu stopu poreza na dohodak u Republici Hrvatskoj« te da je u protekloj godini grad bio »drugi u Hrvatskoj i prvi u Dalmaciji« po broju otvorenih obrta.
Prema podacima Ministarstva financija, Sinj se nalazi među četiri grada čija niža stopa poreza na dohodak iznosi 18 posto – što je najniža stopa u kategoriji gradova. Među njima, Sinj je grad s najvećim iznosom više stope, dok osam općina ima manji iznos niže stope od Sinja.
Prema podacima Ministarstva gospodarstva, grad Sinj je u 2023. godini imao registriranih 96 novih obrta u odnosu na prethodnu godinu, što ga smješta na šesto mjesto dalmatinskih gradova s najviše otvorenih obrta. Ukoliko se broj otvorenih obrta usporedi s brojem stanovnika, Sinj je tada na drugom mjestu, s četiri obrta na tisuću stanovnika.
Na razini cijele Hrvatske, Sinj se pak nalazi tek na trinaestom mjestu po broju novootvorenih obrta, dok prema odnosu na broj stanovnika grada, zauzima četvrto mjesto.
Tvrdnja Mire Bulja je prema metodologiji Raskrinkavanja netočna jer službeni podaci ne pokazuju da Sinj ima najnižu stopu poreza na dohodak, niti da je prvi u Dalmaciji i drugi u Hrvatskoj po broju novih obrta.
Netočno
Objava za koju smo neovisnom provjerom činjenica utvrdili da je neistinita. Oznaku koristimo za tvrdnje za koje se ne može pouzdano dokazati da je autor namjerno širio krivu informaciju, ali je jasno da se ne radi o slučajnoj pogrešci.
Ocjene koje dajemo provjerenim tvrdnjama nalaze se u našoj Metodologiji.
Projekt Raskrinkavanje.hr podržava Europski fond za medije i informacije, kojim upravlja Zaklada Calouste Gulbenkian.
Isključivu odgovornost za bilo koji sadržaj koji podupire Europski fond za medije i informiranje snose autori i on ne mora nužno odražavati stajališta EMIF-a i partnera Fonda, Zaklade Calouste Gulbenkian i Europskog sveučilišnog instituta.