Anja Vladisavljević

—

Europski sud za ljudska prava ponovo raspravlja o presudi protiv zviždača koji je otkrivanjem povjerljivih dokumenata pomogao velikom novinarskom istraživanju poreznih prijevara LuxLeaks

»Ovdje smo da poslušamo slučaj zviždača, nekoga tko je otkrio javnosti i poreznim vlastima masovnu poreznu prijevaru. (…) Za ovu uslugu javnosti ovaj je čovjek osuđen na kaznu od tisuću eura«, rekao je prošli tjedan pred Velikim Vijećem Europskog suda za ljudska prava branitelj zviždača Raphaëla Haleta.

Haleta je 2016. godine luksemburški sud kaznio zbog otkrivanja poslovnih tajni bivšeg poslodavca, poznate međunarodne računovodstvene kompanije Price Waterhouse Coopers (PwC). Antoine Deltour, drugi zviždač u istom slučaju, dobio je godinu dana uvjetne kazne, ali je kasnije oslobođen krivnje.

Halet i Deltour podijelili su 2012. godine dokumente iz PwC-a s francuskim novinarom Edouardom Perrinom. Dokumenti su otkrili tajne dogovore sklopljene između luksemburške porezne uprave i velikih kompanija kako bi izbjegle plaćanje poreza.

Ti su dokumenti bili dio velike novinarske istrage LuxLeaks iz 2014. godine predvođene Međunarodnim konzorcijem istraživačkih novinara (ICIJ). Novinari i partneri ICIJ-a diljem svijeta otkrili su kako je gotovo 340 globalnih kompanija – među kojima su Pepsi, IKEA, AIG i Deutsche Bank – smanjilo svoje porezne obaveze sklapajući povjerljive dogovore s vlastima u Luksemburgu.

Halet se 2018. godine žalio Europskom sudu za ljudska prava tvrdeći da mu je presudom i novčanom kaznom povrijeđeno pravo na slobodno izražavanje.

U svibnju prošle godine Europski sud za ljudska prava odlučio je da presuda luksemburškog suda po kojoj je Halet kriv ne predstavlja povredu na slobodu izražavanja. Dvoje od sedmero sudaca nije se složilo s tim objasnivši u izdvojenom mišljenju da je odluka većine stvorila visoka ograničenja za buduće zviždače.

Halet se stoga odlučio na još jedan korak prije nego što presuda postane pravomoćna, a to je iznijeti slučaj pred Veliko vijeće suda u Strasbourgu.

U tom postupku kao treća strana sudjeluju i nevladine organizacije koje se zalažu za slobodu govora i medija, primjerice Media Defence, Article 19 i Međunarodna mreža za zaštitu zviždača (WIN). Iz Media Defencea su objasnili da će odluke Velikog vijeća imati značajan utjecaj na istraživačko novinarstvo jer su zviždači važan novinarski izvor.

»Posljednjih godina važne priče o korupciji i malverzacijama izašle su na vidjelo samo zbog zviždača«, napisali su u komentarima koje su podnijeli Velikom vijeću. Naveli su i druge primjere masovnog curenja dokumenata poput Panamskih ili Pandorinih dokumenata, koji su novinarima pomogli u otkrivanju nezakonitih i koruptivnih radnji moćnika.

Potkraj prošle godine međunarodna mreža za zaštitu zviždača WIN izvijestila je da zviždači u Europskoj uniji još nisu odgovarajuće zaštićeni jer je većina država članica, uključujući i Hrvatsku, propustila u roku uskladiti svoje zakone s Direktivom Europske unije o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije.

Hrvatska je među 11 članica EU-a koje su do sada samo pripremile prijedlog zakona. Krajnji rok za implementaciju Direktive u zakonodavstvima država članica bio je 17. prosinca prošle godine. Hrvatska je vlada sredinom prosinca u saborsku proceduru uputila Prijedlog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, a u siječnju je provedeno njegovo prvo čitanje.

Prema podacima WIN-a, samo pet od 27 država članica to je učinilo na vrijeme – Švedska, Danska, Portugal, Malta i Litva.

Većina članica EU-a kasni sa zaštitom zviždača

Slučaj zviždača LuxLeaksa ponovo pred sudom u Strasbourgu