U prvoj polovici godine zabilježeno više od 300 slučajeva kršenja slobode medija u Europi

Oštro

U prvih šest mjeseci ove godine zabilježeno je 311 slučajeva kršenja slobode medija u 29 europskih država

Foto: Unsplash

Prema posljednjem polugodišnjem izvješću MFRR-a (Media Freedom Rapid Response), koalicije organizacija koje se zalažu za slobodu medija, od siječnja do lipnja ove godine zabilježeno je 311 slučajeva kršenja slobode medija u 29 europskih zemalja.

Ukupno 552 pojedinca i organizacije – uključujući novinare, medijske kompanije, nevladine organizacije koje se bore za slobodu medija te članove obitelji novinara i novinarske izvore – bili su meta napada.

Najviše povreda, 71, zabilježeno je u Turskoj, koja je prema MFRR-u »i dalje jedan od najvećih tamničara novinara na svijetu«. Zatim slijede Njemačka (46), Francuska (17), Srbija (19), Grčka (17) i Poljska (14). U Hrvatskoj je zabilježeno sedam slučajeva.

Verbalni napadi, uključujući uznemiravanje i prijetnje, bili su najčešći oblici kršenja novinarskih sloboda i činili su 39,2 posto napada. Velik postotak čine i pravni postupci (30,9 posto) te fizički napadi (19,3 posto).


MFRR je izvijestio da je prvih šest mjeseci 2022. godine u fokusu bila ruska invazija na Ukrajinu. »Sukob je duboko pogodio novinare i medijske radnike. Nekoliko ih je izgubilo živote ili su bili ozlijeđeni dok su izvještavali, dok su drugi morali pobjeći iz zemlje i sada rade u egzilu«, stoji u izvješću.

Što se tiče okruženja u kojima su se kršenja dogodila, internetski i digitalni napadi značajno su porasli. Najčešći napadi na medije odvijaju se u digitalnom okruženju (22,8 posto), a odmah iza njih slijede napadi tijekom prosvjeda (22,2 posto).

MFRR ističe da je u promatranom razdoblju jedan od glavnih razloga za zabrinutost praćenje novinara špijunskim softverima i drugim alatima za nadzor. Podsjetili su kako je na problem upotrebe napredne tehnologije nadzora nad europskim novinarima u Europskoj uniji ukazala prošlogodišnja istraga Projekt Pegasus, koja je razotkrila zloupotrebu izraelskog špijunskog softvera diljem svijeta.

Programska oprema Pegasus, koju je razvila izraelska tvrtka NSO Group, može biti neprimjetno umetnuta u mobilni uređaj, što pratitelju omogućava slobodan pristup pozivima, porukama, e-mailovima i geolokacijama vlasnika.

Prošle je godine otkriveno da je mađarska vlada koristila usluge NSO Groupe za praćenje novinara, a ove su se godine pojavila nova otkrića koja su pokazala da je španjolska vlada također bila korisnik. U travnju je otkriveno kako su među metama Pegasusa bila najmanje četiri katalonska novinara.

Iz MFRR-a su upozorili kako unutar Europske unije postoji komercijalno tržište alata za nadzor, a da je Pegasus samo jedan od najpoznatijih. Izdvojili su slučaj praćenja grčkog novinara Thanasisa Koukakisa, koji je otkriven u travnju. Prvi je to poznati slučaj europskog novinara za kojeg je potvrđeno da je bio meta manje poznatog špijunskog alata Predator. Njegov mobilni uređaj prošle je godine bio zaražen Predatorom, koji je razvila sjevernomakedonska tvrtka Cytrox, a naručitelj još nije poznat.



Guest UserSloboda medija, mediji