Nesankcioniranje govora mržnje u medijima

Matea Grgin
_

U Zagrebu je održan okrugli stol na kojem je upozoreno na govor mržnje u medijima te se postavilo pitanje adekvatnog sankcioniranja te pojave.

Foto: Centar za građanske inicijative Poreč

Sloboda govora ne smije biti izgovor za širenje mržnje i diskriminacije. Potrebne su jasnije zakonske definicije, veća transparentnost u odlučivanju, bolja međuinstitucionalna suradnja te jačanje regulatornih mehanizama. Zaključak je to okruglog stola pod nazivom »Govor mržnje ili sloboda govora?«, koji je održan ovog ponedjeljka na Međunarodni dan vidljivosti transrodnih osoba u Novinarskom domu u Zagrebu. Skupu, u organizaciji Centra za građanske inicijative (CGI) iz Poreča, prisustvovali su stručnjaci iz sfera medija, pravosuđa, politike, civilnih udruga i nadzornih tijela.

Nataša Vajagić iz CGI-ja i odvjetnica Zrinka Bojanić na početku skupa iznijele su rezultate nekoliko analiza provedenih na temu govora mržnje usmjerenih prema LGBT+ zajednici.

Pravna analiza članaka objavljenih na portalu Narod.hr pronašla je diskriminaciju i govor mržnje u 44 članka koji su prijavljeni Vijeću za elektroničke medije (VEM), a anketno istraživanje CGI-ja provedeno na 537 LGBTIQ+ osoba u Hrvatskoj pokazalo je kako više od 90 posto ispitanih smatra da izvještavanje tog portala negativno utječe na LGBTIQ+ zajednicu te potiče diskriminaciju i mržnju. Još više zabrinjava podatak da je 23 posto ispitanika izjavilo kako su doživjeli izravnu homofobiju ili transfobiju kao posljedicu medijskog izvještavanja.

»Zaključak naše analize je da izvještavanje ovog portala nanosi duboku štetu LGBTIQ+ zajednici povećavajući osjećaj straha i nesigurnosti te šireći diskriminaciju i mržnju. Smatramo da je hitno potrebna regulacija ovakvih sadržaja«, poručila je Vajagić. U sklopu istraživanja analiziran je i rad VEM-a, koji iz CGI-ja prozivaju zbog manjkave dokumentacije, uskog tumačenja zakona i neprihvaćanja preporuka pučke pravobraniteljice. »Važno je reći da u 10 godina izvještaja koje smo pregledali nismo našli nijedan slučaj u kojem je Vijeće sankcioniralo medij zbog širenja diskriminatornog sadržaja«, napomenula je Vajagić.

Podsjetila je i da su se 32 organizacije civilnog društva obratile VEM-u tražeći poduzimanje hitnih mjera u vezi portala Narod.hr zbog kontinuiranoga kršenja pravnog okvira koji se odnosi na zabranu diskriminacije i poticanje mržnje. VEM je njihov zahtjev odbacio uz objašnjenje da se 44 sporna teksta portala Narod.hr ne mogu podvesti pod odredbu Zakona o elektroničkim medijima kojom je zabranjeno poticati te pogodovati poticanju i širenju mržnje ili diskriminacije na osnovi genetskog naslijeđa, rodnog identiteta, izražavanja ili spolne orijentacije. 

Za razliku od VEM-a, Novinarsko vijeće časti Hrvatskog novinarskog društva sankcioniralo je većinu tekstova portala Narod.hr koji su im prijavljeni, što je otvorilo pitanje različitog postupanja u pitanju diskriminacije u medijima.

U ime Novinarskog vijeća časti Mašenjka Bačić napomenula je da je Vijeće časti jedino samoregulatorno medijsko tijelo u Hrvatskoj u kojem djeluju medijski profesionalci prema Kodeksu časti hrvatskih novinara. »Naš je okvir dosta suženiji od Zakona o elektroničkim medijima prema kojem VEM postupa. U našem Kodeksu govor mržnje kao takav nemamo, ali imamo nekoliko indirektnih odredbi koje reguliraju standarde novinarske etike vezano uz diskriminatorno izražavanje, poticanje netrpeljivosti i narušavanje dostojanstva«, objasnila je.

Vijeće časti HND-a razmotrilo je osam od prijavljena 44 članka portala Narod.hr te je za većinu utvrdilo kršenje Kodeksa, potvrdila je Bačić.

Predsjednik VEM-a Josip Popovac je s druge strane kazao da Vijeće reagira na »apsolutno svaku prijavu« te se požalio na zakonski okvir kojim se reguliraju prekršaji i kaznena djela govora mržnje i diskriminacije, a predsjednica Odbora za ravnopravnost spolova Hrvatskog sabora Marija Lugarić poručila mu je da ako smatra da je potrebna izmjena Zakona, uputi zahtjev Odboru, koji će odmah pokrenuti proceduru u Saboru.

Novinarka i urednica na Hrvatskom radiju Biljana Romić te ujedno članica Vijeća časti upozorila je na članak 14. stavak 2. Zakona o elektroničkim medijima, koji uključuje i »poticanje« te »pogodovanje diskriminaciji« – što VEM u praksi zanemaruje.

Popovac je rekao da bi se strože sankcije VEM-a mogle protumačiti kao cenzura jer »sloboda govora i medijska sloboda izvještavanja su pravo kritizirati«. Prema predsjedniku VEM-a, iznimno je bitno pravilno utvrđivanje ravnoteže između slobode izražavanja s jedne strane te povrijeđenog osobnog ili društvenog dobra.

»Kada struka sama sebi odredi i osudi nešto samoregulacijom, to je dobro i poželjno. Kada to radi regulatorno tijelo, na to se gleda posve drugačije. Nije moguće to očekivati u demokratskom poretku ako nije prijeđena crta«, zaključio je Popovac.

Bačić je upozorila i na naizgled paradoksalnu situaciju u kojoj VEM kao regulatorno tijelo ne sankcionira govor mržnje za razliku od društva profesionalaca iz Vijeća časti HND-a, odnosno kako odgovor na različito postupanje različitih tijela može ležati i u činjenici da članove Vijeća elektroničkih medija imenuje i razrješava Hrvatski sabor na prijedlog Vlade, dok Vijeće časti bira Skupština Hrvatskog novinarskog društva iz redova svojih članova.