Hrvatska nazadovala u području slobode medija i pravosuđa

Matea Grgin
_

U Izvještaju o vladavini prava u Europi, Hrvatska je ove godine gora po pitanjima slobode medija i rada pravosudnog sustava, dok je u ostalim kategorijama stagnirala.

Foto: Mohamed_hassan, Pixabay

Najveća prijetnja vladavini prava u Hrvatskoj je kombinacija političkog utjecaja na institucije i visokih razina korupcije, pokazalo je istraživanje Izvješća o vladavini prava u Europi organizacije Civil Liberties Union for Europe (Liberties), koja se bavi zaštitom ljudskih prava. Od šest kategorija obuhvaćenih istraživanjem, Hrvatska u odnosu na prošlogodišnje rezultate bilježi nazadovanje u slobodi medija i radu pravosudnog sustava, te stagnaciju u stupnju korupcije, sustavu provjere i ravnoteže, poštivanju ljudskih prava i omogućavanju rada civilnih društava.

Pravosudna neovisnost u Hrvatskoj i dalje je pod pritiskom, naročito nakon imenovanja glavnog državnog odvjetnika Ivana Turudića, stoji u izvještaju koji napominje i kako su  sudski postupci i dalje dugotrajni usprkos izmjenama Zakona o parničnom postupku.

Što se tiče slobode medija, izvještaj ističe da je Hrvatska pala s 42. na 48. mjesto na Indeksu slobode medija organizacije Reporteri bez granica .Neovisno novinarstvo pati i zbog tzv. SLAPP tužbi, dok su novinari često mete verbalnih i fizičkih napada, navode iz Libertiesa.

U izvješću se spominju kritike na račun Agencije za elektroničke medije (glavnog regulatora za elektroničke medije u Hrvatskoj) i Vijeća za elektroničke medije, koje bi trebalo nadzirati rad Agencije, no zamjeraju mu se nedostatna neovisnost i neučinkovitost u rješavanju problema. Osim toga, četiri najveća audiovizualna medija, navodi se, kontroliraju 97 posto tržišta, a nejasna pravila o vlasništvu medija omogućuju prikrivanje pravih vlasnika, čime se dodatno smanjuje transparentnost, dok netransparentnost Vladinog oglašavanja omogućava financijski pritisak na neovisne medije.

Na Indeksu percepcije korupcije za 2023. godinu nije došlo do promjena – Hrvatska i dalje ima 50 od 100 bodova te zauzima 23. mjesto među 27 članica EU-a. Izvješće o korupciji obilježavaju afere i istražni postupci protiv visokih dužnosnika i poduzetnika, naročito afere Zagreb, INA i HEP, što ukazuje na ozbiljne probleme u nadzoru državnih poduzeća i sukobe interesa. Kao najveće prepreke u borbi protiv korupcije ističu se politički utjecaj na pravosuđe i sukob nadležnosti između hrvatskih i europskih tijela, oboje direktno povezano s Glavnim državnim odvjetnikom Ivanom Turudićem.

Sustav provjere i ravnoteže također je nedovoljno transparentan, a na to najbolje ukazuje činjenica da je od 16. svibnja do 13. prosinca 2024. godine hrvatski Sabor donio 59 novih zakona, od čega je 25 usvojeno hitnim postupkom. I prijedlozi pučkih pravobranitelja, navode iz Libertiesa, imaju nedovoljan utjecaj – samo 44 posto preporuka pučke pravobraniteljice iz 2022. godine je provedeno, a za nešto manje od trećine preporuka nema podataka jesu li poduzete ikakve mjere. Ugroženo je i pravo građana na pristup informacijama jer državne institucije, usprkos zakonskoj regulaciji, često ignoriraju zahtjeve ili ih obrađuju izvan zakonskog roka.

Izvještaj ističe kako Nacionalni plan za razvoj civilnog društva još uvijek nije usvojen, iako je prethodna strategija istekla 2016. godine, a i nevladine organizacije se suočavaju sa SLAPP tužbama što im otežava rad. 

Izvješće Libertiesa utvrdilo je da Republika Hrvatska sustavno krši ljudska prava na tri načina - prisiljavanjem primatelja minimalne socijalne pomoći na rad, ilegalnim protjerivanjem migranta i nečovječnim postupanjem prema tražiteljima azila. U izvješću se napominje i da Hrvatska ima 27 presuda Europskog suda za ljudska prava (ECHR) koje još uvijek nisu implementirane. 

Od ostalih sustavnih problema u Izvješću se izdvaja više od 106.000 ljudi koji su u 2023. godini izgubili zdravstveno osiguranje zbog birokratskih prepreka, rodno uvjetovano nasilje te blaže kazne za silovatelje koje izazivaju zabrinutost oko nekažnjivosti počinitelja i pristranosti sudstva.

Izvješće o vladavini prava u Europi identificira primjere povrede pravde, korupcije, ograničenja slobode medija, ugrožavanja sustava provjere i ravnoteže, sužavanja prostora za djelovanje civilnog društva i kršenja ljudskih prava u Europskoj uniji u 2024. godini, a u njegovoj izradi su  sudjelovale 43 organizacije za zaštitu prava i građanskih sloboda. Podatke za Hrvatsku prikupio  je Centar za mirovne studije.