Tragovi prekomjerne sječe mjanmarske tikovine vode i u Hrvatsku

 Ante Pavić, ICIJ

—

Deforestacija d.o.o., prekogranična istraga Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ), čiji je dio i Oštro, baca svjetlo na prekomjerno krčenje vrijedne mjanmarske tikovine i njezinu prodaju diljem svijeta, uključujući  i Hrvatsku

Foto: Thomas Brauner/Flickr

Ilustracija. Ricardo Weibezahn/ICIJ

Tvrtka Viator Pula  našla se pod povećalom hrvatskih vlasti zbog sumnje da je nepravilno uvozila tikovinu iz Mjanmara, koja je posebno cijenjena kod proizvođača luksuznih jahti i vrhunskog namještaja. 

Carinska uprava je potvrdila Oštru kako istraga nad Viator Pulom još traje. 

Viator Pula je, prema izvještaju nevladine organizacije Environmental Investigation Agency (EIA) u razdoblju od 2017. do 2019. godine poslužila kao posrednik za šest europskih tvrtki da bi izbjegle stroga pravila Europske uredbe o drvu (EUTR).

Cilj ove uredbe je između ostalog da zaustavi ulazak ilegalno posječenog drveća i drvnih proizvoda na tlo EU-a. Prema zaključku EIA-e, Viator Pula je bila  idealni posrednik  za uvoz tikovine u druge članice EU-a jer su neki dobavljači smatrali da hrvatske vlasti labavije provode EUTR od njihovih matičnih zemalja. 

Nije, međutim, samo Hrvatska u pitanju.

Deforestacija d.o.o., prekogranična istraga Međunarodnog konzorcija istraživačkih novinara (ICIJ), čiji je dio i Oštro, baca svjetlo na slabe napore svjetskih vlada da zaustave trgovinu drvom iz ilegalne i prekomjerne sječe što ima dalekosežne posljedice na okoliš i klimu u Mjanmaru i drugdje.

Provedena s 39 medijskih partnera, istraga je pokazala kako su ekološki revizori i takozvane certifikacijske tvrtke dale svoj pečat prekomjernom krčenju šuma odobravanjem proizvoda povezanih s prekomjernim krčenjem šuma, aktivnostima sječe u zonama sukoba i drugim zlouporabama za ulazak na tržišta diljem svijeta.

Novinarska istraga se, između ostalog, temelji na dosjeima koji su procurili iz porezne uprave Mjanmara. Povjerljive datoteke ー od kojih je većina iz 2021. i 2022. godine ー podijelile su s ICIJ-om Justice for Myanmar, aktivistička grupa za ljudska prava, britanski portal Finance Uncovered i Distributed Denial of Secrets, neprofitna organizacija za transparentnost podataka.

Nestajanje mjanmarske šume

Prema podacima UN-a, od 1990. godine na planetu su nestala šumska područja koja su zajedno veća od Europske unije. Prema podacima aplikacije Global Forest Watch, Mjanmar je od 2001. godine izgubio drveće na području veličine Švicarske.

Mjanmarske šume sadrže neke od najvrjednijih tikovina na Zemlji. Drvo je toliko gusto i otporno na vremenske uvjete da ga neki nazivaju »kraljem drva«.

Gotovo sve vlasti Mjanmara ー civilne i vojne ー od 1962. godine prekomjerno krče šume tikovine i preprodaju ih na svjetskom tržištu, što im je važan izvor prihoda. 

Iako bi Europska unija preko EUTR-a trebala strogo paziti na uvoz ilegalnog drveća, u realnosti to nije slučaj. 

Naime, EUTR odgovornost za dubinsku analizu porijekla izvora drveća prebacuje na samog trgovca koji mora posvetiti »dužnu pažnju« da drvo nije ilegalno posječeno. To daje mogućnost vlastima da široko tumače odredbe EUTR-a i zaključe da trgovac nije uvezao ilegalnu drvnu masu.

Upravo je to bio razlog da Stručna skupina Europske komisije još 2017. godine zaključi da se EUTR ne može sasvim poštivati jer je nemoguće doći do informacija u vezi mjanmarske tikovine i stoga poštovati sistem »dužne pažnje«.

Italija i Hrvatska prednjačile u uvozu tikovine u EU

Takav EUTR, podložan različitim tumačenjima, poslužio je nekolicini tvrtki u EU da uvoze i dalje preprodaju mjanmarsku tikovinu.  

Italija je postala središte trgovine tikovinom u Europi. Talijanski proizvođači paluba za jahte i trgovci drvom uvoze proizvode od tikovine iz Mjanmara preko posrednika i zatim ih izvoze klijentima u drugim europskim zemljama. Istim načinom preprodaje mjanmarske tikovine drugim zemljama EU bavio se i Viator Pula.

Hrvatska je 2019. godine bila drugi najveći europski uvoznik mjanmarske tikovine, odmah nakon Italije. Prema podacima Eurostata, te je godine uvezla mjanmarske tikovine u ukupnoj vrijednosti od 3,7 milijuna eura.

Za usporedbu, samo dvije godine ranije vrijednost uvoza u Hrvatsku  iznosio je 250 tisuća eura. Toliko je, otprilike, vrijedila i tikovina koja je u Hrvatsku uvezena 2021. godine, nakon čega se, prema službenim podacima,  prestala uvoziti.

Foto: International Partnership Facility/Flickr

Iz Carinske uprave nam nisu htjeli reći koliko od toga je uvezao Viator Pula, pozivajući se na tajnost osobnih podataka.

Poznato je, međutim, da je tvrtka 2019. godinu završila s prihodima od 32,6 milijuna kuna, odnosno 4,4 milijuna eura.

Pretprošle godine uprihodila je 4,8 milijuna kuna, odnosno gotovo 650 tisuća eura.

Igor Popović, vlasnik tvrtke Viator Pula, kojem smo postavili više pitanja vezano uz tikovinu koju je uvozila njegova tvrtka, tvrdi kako posluje zakonito.

»Posljednji inspekcijski nadzor iz 2022. godine je utvrdio i donio pismeno rješenje da su svi uvozi tvrtke Viator Pula u skladu sa zakonima Republike Hrvatske i zakonima EU«, odgovorio nam je kratko Popović.

Međutim, iz Ministarstva poljoprivrede odgovorili su Oštru da Viator Pula ipak nije uklonio nedostatke u dokumentaciji, zbog čega je zatražen inspekcijski nadzor Carinske uprave nad tim poduzećem, koji još uvijek traje. Zbog toga za sada ne mogu pružiti detaljnije informacije.

Certifikacija krčenja

Bogati prirodni resursi Mjanmara, među kojima je i tikovina, bili su važan gospodarski pokretač i izvor sukoba kroz povijest zemlje.

Devedestih godina nastaju tvrtke za certifikaciju šuma od kojih su najutjecajniji PEFC i FSC. Osmišljene su za osiguravanje da proizvodi dolaze u skladu sa strogim, ali dobrovoljnim standardima zaštite okoliša i ljudskih prava. Certifikacijske tvrtke akreditiraju revizorske kuće koje provjeravaju lanac opskrbe drva od šume do polica u trgovinama ili salona za brodove.

Potrošači mogu vidjeti njihove certifikate na proizvodima od bilježnica iz knjižara u Washingtonu do papirnatih čaša u Kanadi ili omotima slatkiša u Berlinu. Što je više brendova bilo spremno platiti naknadu za certifikat, obje organizacije počele su snižavati standarde, objasnili su za ICIJ revizori i šumarski stručnjaci.

Kritičari su dugo tvrdili da je dobrovoljni model regulacije šumarstva koji se temelji na naknadama za certificiranje bio prožet sukobima interesa, previše prijateljski nastrojen prema industriji i neučinkovit. Branitelji kažu da je dobrovoljna certifikacija bolja od alternative – oslanjajući se na vlade poput onih u Brazilu i Indoneziji, gdje je zaštita šuma notorno slaba.

Nakon državnog udara u Mjanmaru 2021. godine EU i Ujedinjeno Kraljevstvo, SAD i druge zemlje uvele su sankcije protiv MTE-a, mjanmarskog državnog monopola u drvnoj industriji. Zabranjene su sve transakcije s tom tvrtkom.

FSC i PEFC su prestali podržavati mjanmarsku tikovinu nakon državnog udara. No, ICIJ-ova istraga otkrila je da najmanje 10 trgovaca tikovinom i maloprodavača imalo zelene certifikate dok su kupovali od dobavljača iz Mjanmara. S prikazivanjem certifikata nastavili su i nakon državnog udara.

Kao odgovor na upite ICIJ-a, FSC je rekao da istražuje opskrbne lance tikovine koji nose njegove certifikate.

Izvještaji skupina za zaštitu okoliša i ljudskih prava kažu da su napori zapadnih vlada učinili malo u zaustavljanju trgovine prirodnim resursima iz Mijanmara.

Primijetile su porast ilegalne sječe nakon državnog udara jer se vojska okrenula prodaji drva kao načinu da dobije čvrstu valutu. Hunta je također uhitila ekološke aktiviste – i njihove obitelji – kako bi odvratila promatrače od praćenja nezakonitih praksi. Krčenje šuma u Mjanmaru moglo bi postati jedna od najvećih opasnosti za okoliš u svjetskim zonama sukoba, navodi Opservatorij za sukobe i okoliš.

»Iskorištavanje šuma još uvijek traje u područjima gdje ima više komercijalnih vrsta  drveća visoke vrijednosti poput tikovine«, rekao je Win Myo Thu, ekolog i stručnjak za šumarstvo iz Mjanmara koji je pomagao svrgnutoj demokratskoj vladi kao savjetnik za šumarstvo.

U izvješću za 2022. godinu vojna vlada rekla je kako je zaradila više od 106 milijuna dolara od izvoza proizvoda od drva u manje od godinu dana. Prema podacima EU-a i UN-a, koje je pregledao ICIJ, tvrtke sa sjedištem u Europi i SAD-u odgovorne su za uvoz drvnih proizvoda iz Mjanmara u vrijednosti većoj od 47 milijuna dolara u 2022. godini.

U međuvremenu, rekao je Win Myo Thu, vojni režim koristi dobit od tikovine »kako bi slomio demokratske snage«.