TikTok popularnost još nema utjecaj na izbore u Hrvatskoj

Ana Čelar, Ema Grgić

Od 300 hrvatskih kandidata za Europski parlament, samo ih je 40 na TikToku. Analiza njihovih profila pokazala je da najviše pratitelja imaju Nina Skočak i Ivan Pernar, čije liste nisu osigurale niti jedan mandat.

Ilustracija kreirana s pomoću generative UI: Midjourney

Hrvatski kandidati na europskim izborima u političkoj komunikaciji rijetko koriste TikTok. Od njih 300, samo 40 posjeduje TikTok profil na kojem su objavili nekakav sadržaj.

Novinari Oštra su u sklopu međunarodnog novinarskog projekta Firehose of Falsehood analizirali 10 najpraćenijih TikTok profila među kandidatima za europski parlament. Prema preliminarnim rezultatima izbora, nitko od njih neće sudjelovati na sjednicama u Bruxellesu.

TikTok, inače najpopularnija mreža među adolescentima i mladima, idealan je kanal za dosezanje dobne skupine koju karakterizira demobilizacija, nepovjerenje i nedostatak interesa za politiku. To je prepoznao vodeći globalni znanstveni, tehnički i medicinski izdavač Springer u svom udžbeniku Fast Politics.

Kandidati jašu na algoritmima

Nina Skočak, nositeljica kandidacijske liste grupe birača na izborima za Europski parlament, s gotovo 220 tisuća pratitelja najpraćenija je među kandidatima, dok se na drugom mjestu našao Ivan Pernar iz istoimene stranke s njih 150 tisuća. 

Na trećem mjestu, s velikom razlikom u praćenosti u odnosu na prva dva kandidata nalazi se aktualni premijer i nositelj liste HDZ-a, Andrej Plenković. Iako je s HDZ-ove liste izabrano šestero zastupnika, umjesto prvog na listi Andreja Plenkovića i druge Dubravke Šuice, u Europski parlament idu 7. i 8. s liste – zastupnici iz prošlog saziva Sunčana Glavak i Tomislav Sokol.

Praćenost profila nije nužno povezana s brojem pregleda TikTok objava, kao ni interakcijama korisnika s njihovim sadržajem – statistika uvelike ovisi o aktivnosti profila i TikTokovom algoritmu.

Iako kandidatkinja Skočak prednjači po ukupnom broju pregleda i interakcija, sadržaj premijera Plenkovića u prosjeku ostvaruje najviše komentara po pojedinačnoj objavi – njih više od 700. Kolakušićeve pojedinačne objave prosječno dosegnu oko 400 komentara, kod Skočak se taj broj kreće oko 180, a kod Pernara oko 150.

No, Plenković s prosječnih 170 tisuća pregleda po videu nije ni blizu Skočak, čije se pojedinačne objave prosječno prikažu korisnicima 400 tisuća puta. Također, po pojedinačnoj objavi prestiže ga i manje praćeni Kolakušić – njegove objave u prosjeku sakupe više od 200 tisuća pregleda. Za usporedbu, Pernarove pojedinačne objave unatoč visokoj praćenosti u prosjeku imaju nešto manje od 130 tisuća pregleda. 

  • Istraživanje TikToka nije jednostavno kao što je to slučaj s drugim društvenim mrežama, a samo prikupljanje svih podataka složen je proces. Za pristup programskom sučelju (Research API) koje omogućuje automatsko preuzimanje podataka potrebna je posebna dozvola koju je zasad dobilo tek oko 400 istraživača. Također, preuzimanje podataka je ograničeno – istraživači mogu zatražiti informacije o maksimalno 1,000 profila dnevno.

    Umjesto toga, projekt Firehose of Falsehood oslonio se na web scraping, odnosno ekstrakciju podataka korištenjem automatiziranih skripti. Novinari su pritom koristili češku platformu Apify koja omogućava preuzimanje većih skupova podataka poput broja pregleda, komentara i drugih detalja o profilima.

    Ipak, ni Apify nije optimalno rješenje za cjelovitu analizu TikTok profila. Razlog tome je što se sučelje TikToka na računalu razlikuje od mobilnog koje omogućava pristup većem broju podataka. Opsežna istraživanja TikToka za produkciju vjerodostojnih analiza zahtijevaju istovremeno korištenje nekoliko različitih metoda, što predstavlja svojevrstan izazov. Upravo zbog toga još uvijek nema puno istraživanja ove vrste.

    Oštro se u ovom istraživanju oslanjao na ekstrahirane podatke ukupno 2335 TikTok objava 10 najpraćenijih kandidata, zaključno s datumom 3. lipnja 2024. Zbirno, analizirane objave prikazane su korisnicima više od 300 milijuna puta.

Neumorni protivnici cijepljenja

Oštro je prilikom analize profila s najviše pratitelja posebnu pažnju posvetio najpopularnijim dezinformacijskim narativima i utvrdio kako su ih širila četvorica kandidata – koji također nisu osvojili mandate u Europskom parlamentu. 

Iako je odluku o proglašenju kraja epidemije koronavirusa Vlada donijela još u svibnju prošle godine, TikTokom se i dalje šire netočne tvrdnje o virusu i cjepivu. Te su dezinformacijske narative prigrlili i pojedini kandidati za Europski parlament koji je još 2020. godine prepoznao kako "mnogi šire dezinformacije jer u njih vjeruju, bez namjere da prouzroče štetu", no da postoje i slučajevi u kojima je cilj "politički – potkopavanje Europske unije ili promjena političkog smjera.” 

Jedan od spornih narativa odnosi se na uzročno-posljedičnu vezu cijepljenja Pfizerovim cjepivom i Bellove paralize lica, koju je na svom TikToku promovirao i Ivan Pernar. Na snimci objavljenoj 2020. godine Pernar odluku o necijepljenju opravdava snimkom medicinske sestre Khalile Mitchell iz Tenneseeja koja je nakon cijepljenja navodno ostala paralizirana, a koja se sustavno uklanja s društvenih mreža.

Faktograf je u siječnju 2021. godine ove tvrdnje provjerio i ocijenio netočnima – naime, čak je i direktorica Ureda za komunikacije pri Zavodu za zdravstvo u Tennesseeju rekla kako u njihovom sustavu zdravstvenih radnika ne postoji nitko tko se zove Khalilah Mitchell.

Dezinformacije o pandemiji koronavirusa Pernar je širio prije nekoliko godina, u počecima svoje TikTok karijere, da bi kasnije prioritizirao druge, aktualnije teorije zavjere.

Suprotno tome, protivnicima cijepljenja se u predizbornoj kampanji u travnju ove godine dodvoravao Mislav Kolakušić, koji je prema nalazima Faktografa u televizijskom gostovanju samo nekoliko dana kasnije iznio i niz netočnih teza o COVID-u.

Kolakušić nije jedini koji se u kampanji koristio ovakvim dezinformacijama – netočne tvrdnje u vrijeme izbora na svom je profilu iznosio i Marin Miletić.

Inače, Miletić i Pernar su na svojim društvenim mrežama često promovirali i svoje Telegram profile. Oštro je već pisao o Telegramu kao utočištu za dezinformatore – za razliku od drugih popularnih društvenih mreža, relativno slaba moderacija sadržaja na Telegramu plodno je tlo za širenje raznih teorija zavjera.

Migracije, strani radnici i “Velika zamjena”

Posebni tim Europske unije za dezinformacije upozorio je još 2020. godine da bi širenje dezinformacija povezanih s koronavirusom u regiji Zapadnog Balkana moglo postati “oružje protiv migranata”. Četiri godine kasnije, temeljem istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO) čiji je član i slovenski Oštro, na okruglom stolu o utjecaju dezinformacija na izbore 2024. godine zaključeno je da će hrvatskim dezinformacijskim ekosustavom dominirati narativi o migrantima i stranim radnicima.

Upravo te dezinformacije samo nekoliko mjeseci kasnije širio je Marin Miletić. Na svom TikTok profilu 15. svibnja komentirao je novi Pakt Europske unije o migracijama i iznio niz tvrdnji čiju je vjerodostojnost kasnije provjerio Faktograf i zaključio kako se navodi iz dokumenata Europske unije koji se odnose na migracije i azil ne podudaraju s narativom videa.

Pritom, Miletić u objavi nije naveo na koji se službeni dokument navodno poziva, a u video je umetnuo samo dio novinske stranice – tekst koji je također citirao selektivno,a a prema navodima Faktografa i pogrešno tumačio. 

Dezinformacije o migrantima na TikToku raspirivao je i Miletićev kolega s Telegrama, Ivan Pernar. On je krajem prošle godine na TikToku propagirao mit o navodnim povlasticama za migrante; tvrdio je kako im se dijeli smještaj i novac, dok “naši beskućnici spavaju po tramvajima”. Pernarove tvrdnje Faktograf je također već provjerio i utvrdio kako “azilanti imaju pravo, ali ne i prednost, pri traženju najma gradskih stanova” te da je “samo 19 državnih stanova iskorišteno za smještaj azilanata.”

Međutim, u hrvatskom dezinformacijskom krajoliku prihvaćena je i puno opasnija teorija zavjere, čiji je fokus upravo na migracijama. Riječ je o “velikoj zamjeni stanovništva” na koju je još 2019. upozoravao Faktograf, a prema kojoj je plan globalnih elita istrijebiti bijelo stanovništvo u Europi. 

Iako nema činjenično utemeljenje, ovu su zavjeru u svom sadržaju promovirali Miletić i Pernar, a u svoj TikTok sadržaj uključio ju je i Miletićev stranački kolega Nikola Grmoja – iako u govoru o migracijama koji je održao u saboru nije eksplicitno spomenuo ovaj narativ, prilikom objave isječka jasno je istaknuo rečenicu: “U tijeku je zamjena stanovništva.”


Priča je nastala u suradnji s češkim istraživačkim portalom Investigace.cz, u sklopu projekta Firehose of Falsehood koji istražuje dezinformacijski ekosustav, orkestriran od strane ruskog državnog aparata.