Sankcionirani Rus slobodno raspolaže imovinom na Jadranu

Mašenjka Bačić, Ema Grgić

—

Vladimir Jevtušenkov, ruski oligarh, kupovao je 2000-ih nekretnine na Jadranu kojima i dalje slobodno raspolaže jer se nalazi na listama sankcija država koje nisu članice EU-a.

Otoci Frašker i Fraškerić. Foto: Glas Istre.

U kasnu jesen 2000. godine hrvatska tvrtka ruskog oligarha Vladimira Jevtušenkova kupila je dva otočića Frašker i Fraškerić koji se nalaze pred Pulom. Ukupne površine od oko 135 tisuća metara četvornih (m2) te udaljeni od obale nekoliko stotinjaka metara, pripadaju skupini malih povremeno nastanjenih i nenastanjenih otoka i otočića Hrvatske.

Gradnja na Fraškeru i Fraškeriću nije moguća, na njima se nalaze tek ruševine starog svjetionika. Zbog kristalno čistog mora koje ih okružuje nalaze se na mapi turističkih tura za ronjenje i vožnju kajakom.

To, međutim, nije jedina Jevtušenkova imovina u Hrvatskoj. Njegove dvije tvrtke kupovale su 2000-ih zemlju i na Mljetu. Gotovo 25 godina kasnije Jevtušenkov se nalazi na listama sankcija više država, a hrvatske tvrtke koristi za držanje imovine. 

Forbes danas procjenjuje njegovo bogatstvo na 1,7 milijardi dolara (1,57 milijardi eura). Suosnivač je ruskog konglomerata Sistema, koji djeluje u različitim područjima kao što su telekomunikacije, prodaja nekretnina, mediji i zdravstvo. Nakon što su ga britanske vlasti sankcionirale u travnju 2022. godine prepustio je upravljačka prava u konglomeratu, prebacujući 10 posto dionica svome sinu. Osim britanskih, nalazi se i na sankcijskim listama Australije, Češke i Novog Zelanda.

No hrvatske vlasti nisu primijenile mjere ograničavanja na Jevtušenkovu imovinu. Iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova, koje je na čelu tijela zaduženog za provedbu sankcija, za Oštro su potvrdili kako se mjere nad Jevtušenkovom imovinom ne provode jer se ne nalazi na sankcijskim popisima EU-a.

Od 2000. do 2019. godine njegova luksemburška tvrtka Financial Fleurs Holding sudjelovala je u osnivanju šest tvrtki u Hrvatskoj te do danas kupila nekretnine u vrijednosti većoj od 14 milijuna eura.

Tri su još aktivne, a u Registru stvarnih vlasnika za Financial Fleurs Holding uz Jevtušenka kao suvlasnik upisan je i Victor Khoroshavtsev, bivši ruski političar i nekadašnji direktor jedne od Jevtušenkovih tvrtki unutar Sisteme.

Promjena vlasništva uz zaobilaženje prava prvokupa

Jedna od njih – Frašker – kupila je 2000. godine za 2,1 milijun tadašnjih njemačkih maraka (1,07 milijuna eura) otoke Frašker i Fraškerić od osam građana Pule koji su zemlju na otocima stekli nasljedstvom.

Vladimir Jevtušenkov: Dyor (Ignat Solovey), Wikimedia.org

Otočići su zaštićeni od bilo kakvih promjena na njima, osobito izgradnje, a prema hrvatskim zakonima pomorsko dobro pripada državi pa predstavljaju »mrtvi kapital«, zbog čega u Hrvatskoj njihova prodaja, iako se mogu naći na oglasima, nije poželjna investicija.

Prvi vlasnici tvrtke Frašker bili su njemačka tvrtka NED Electronic GmbH te luksemburška tvrtka Financial Fleurus Holding, koja se već tada nalazila u sastavu Jevtušenkovih tvrtki.

U prosincu 2007. godine NED Electronic GmbH prodao je tvrtki Mediterranean Real Estate iz SAD-a svoje udjele u Fraškeru za 75 tisuća eura. Tako je vlasništvo nad otočićima prebačeno preko prodaje udjela u tvrtki iako je Hrvatska 2003. godine izmjenom zakona o otocima unijela odredbu o pravu prvokupa na malim i nenastanjenim otocima Republici Hrvatskoj.

A na Fraškeru i Fraškeriću je 2006. godine Općina Medulin zabilježila pravo prvokupa, iste godine kad je hrvatska vlada donijela posebni državni program zaštite ovog instituta.

Iz Općine Medulin rekli su za Oštro kako na navedenim otocima nije došlo do promjene vlasnika, nego do promjene vlasništva pravne osobe. »Sukladno tome, nije postojala osnova za ponuditi pravo otkupa te samim time nismo ni dobili tu mogućnost«, odgovorili su dodajući da pravo prvokupa ima prvo država potom županija, a tek onda općina.

Iz Istarske županije za Oštro su odgovorili kako u arhivi nisu pronašli nikakav predmet ponude za ostvarivanje prava prvokupa od strane tvrtke Frašker. Iz Vlade nismo dobili odgovor.

Vlasništvo nad tvrtkom Frašker i stoga otočićima Frašekrić i Frašker, prema podacima iz sudskog registra, tako je i danas u rukama dviju tvrtki – Financial Fleurus Holding Vladimira Jevtušenka te Mediterranean Real Estate u vlasništvu poduzetnika s češkom adresom Miodraga Škrbića i Nihada Hurema, njemačkog poduzetnika Nedjeljka Vukovića i hrvatskog poduzetnika Mirka Jelčića.

Prema dostupnim financijskim izvještajima, od 2008. godine do danas tvrtka Frašker nije obavljala poslovnu aktivnost te joj je jedina svrha držanje imovine, koju procjenjuje na 1,2 milijuna eura. Ima i zajmove od 2,1 milijun eura.

Komplikacije na Mljetu

Luksemburška tvrtka Financial Fleurus Holdings osnovala je 2004. godine u Hrvatskoj i tvrtku S.G.I. Management, koja nije imala značajne prihoda ni imovine, a na zahtjev FINA-e ugašena je 2016. godine u stečajnom postupku zbog duga od 231 tisuću HRK (31 tisuća eura).

Druge dvije hrvatske tvrtke Financial Fleurus Holdingsa, osnovane 2004., kupile su 2005. godine od Općine Mljet 222 tisuće četvornih metara na području Korita za 2,8 milijuna eura te 111 tisuća kvadrata na području Požure za 2,5 milijuna eura. Republika Hrvatska pokrenula je postupak protiv kupnje dvaju zemljišta tvrdeći da je njezino te da ga Općina Mljet nije smjela prodati.

Županijski sud donio je 2006. godine pravomoćnu presudu kojim je Republici Hrvatskoj dopuštena uknjižbu na zemljištu u Požuri. Slučaj se vodio i na Trgovačkom sudu u Splitu, koji je također dao za pravo uknjižbu državi, te Vrhovnom sudu u Zagrebu.

Na sjednici Vlade održanoj u 2011. godini odlučeno je kako je Vlada u slučaju oba zemljišta spremna na nagodbu s investitorima. A Općina Mljet je u studenom 2018. godine sklopila nagodbu na način da im se ponudi kupnja zemljišta u Babinom Polju. 

U veljači 2019. godine tvrtka Financial Fleurs Holding zajedno s tvrtkom Goldman&Company osnovala je novu tvrtku Sutmiholjska projekt, koja je dva mjeseca kasnije sklopila s Općinom Mljet ugovor o kupnji zemljišta veličine 167 tisuća četvornih metara za 80,9 milijuna tadašnjih hrvatskih kuna (10,8 milijuna eura). Polovica tih zemljišta građevinsko je područje za ugostiteljsko-turističku namjenu.

Za razliku od otočića u sjevernom Jadranu, mljetske nekretnine potencijalna su investicija, no na njima sankcionirani oligarh još ne planira nikakve projekte.

Jevtušenkov nije odgovorio na upit Oštra.