Novinarstvo se više nego ikad treba pridržavati svojih osnovnih postulata

Oštro

—

Mašenjka Bačić, novinarka Oštra, bila je gošća Top radija u kojem je govorila o istraživačkom novinarstvu, slobodi medija u Hrvatskoj i svijetu te drugim izazovima novinarstva

Voditeljica Topcasta Ivonna Combaj i novinarka Oštra Mašenjka Bačić. Foto: Top radio

»Novinare se danas ne percipira kao što ih se percipiralo prije desetak, petnaestak godina. Oni su prvi koji su na udaru kad je riječ o nepovjerenju prema novinarstvu i medijima, premda su oni najmanje u cijelom tom sistemu krivi«, rekla je Mašenjka Bačić, novinarka i zamjenica odgovorne urednice Oštra voditeljici Topcasta zagrebačkog Top radija.

Bačić je u razgovoru, koji je emitiran u povodu Svjetskog dana slobode medija, istaknula da je novinarstvo, iako nema isti društveni status kao prije, i dalje jako važna profesija.

»Posljednjih godina, desetljeća zapravo, novinarstvo doživljava nekakve suštinske, ogromne promjene, bilo da je riječ o vrsti medija, bilo da je riječ o promjenama načina financiranja, konteksta u kojima informacije nastaju«, rekla je Bačić.

Dodala je da u takvoj situaciji novinarstvo treba biti društveni korektiv i očuvati svoju prvotnu ulogu – da čitateljima i publici omogući pristup provjerenim informacijama. Međutim, kako je istaknula, to često nije slučaj jer mediji, posebice oni komercijalni, ulaze u utrku za što bržom objavom informacije, na štetu provjere njezine točnosti.

Što se tiče problema nepovjerenja publike u novinarstvo, Bačić je rekla da se ono danas, više nego ikad, treba pridržavati svojih osnovnih postulata. Razvoj tehnologije unaprijedio je i mogućnosti novinara. »Danas je puno lakše i puno brže provjeriti informaciju i doći do dobre informacije«, rekla je.

Na pitanje kakva je situacija u istraživačkom novinarstvu u Hrvatskoj i ima li uvjeta za njegov napredak, odgovorila je da uvjeti postoje, ali da neke novinarske vrste i metode, kao što je na primjer podatkovno novinarstvo, još nisu dovoljno razvijene.

»Istraživačko novinarstvo zapravo je najskuplje novinarstvo jer zahtijeva vrijeme, dodatne resurse, materijalne troškove i slično«, kazala je Bačić i dodala da uvjete treba stvoriti ako ne postoje.

Istaknula je i da su istraživački novinari puno drugačiji od slike koja o njima postoji u hrvatskoj popularnoj kulturi, filmovima i serijama, gdje se istraživački novinar »predstavlja kao neki propali student Filozofskog čija je jedina vještina da navečer u kasne sate izvlači informacije od nekih sumnjivih likova koji pričaju o svojim neprijateljima«.

»Danas su istraživački novinari zapravo puno više od toga. Moraju puno više znati, moraju se stalno obrazovati«, objasnila je. Za primjer je uzela iskustvo rada na projektu Pandorini dokumenti na kojem su novinari Oštra radili mjesecima, proučavajući veliku količinu dokumenata i podataka.

Bačić je zaključila da su unatoč negativnim utjecajima koji dolaze s tehnološkim napretkom, u novinarstvo došle i neke dobre promjene i novi alati.