Kroz BiH, Crnu Goru i Srbiju godišnje prođu milijuni ilegalnih eura
Anja Vladisavljević
—
Globalna inicijativa protiv transnacionalnog organiziranog kriminala objavila je izvještaj o ilegalnim financijskim tokovima u susjednim zemljama
Foto: Unsplash/Mufid Majnun
Milijuni eura prolaze Bosnom i Hercegovinom, Crnom Gorom i Srbijom kroz ilegalne financijske tokove svake godine, a veći dio tako stečenog novca cirkulira kroz financijski sustav, otkriva posljednji izvještaj Globalne inicijative protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (GI-TOC).
»Kriminalno podzemlje pomiče svoj novac kroz svijet financija, kako u regiji, tako i kroz offshore«, izjavio je Robin Cartwright, jedan od autora izvještaja.
Izvještaj se temelji na intervjuima s državnim dužnosnicima, policijskim službenicima, financijskim stručnjacima i predstavnicima civilnog društva, a bavi se trima komponentama ilegalnih financijskih tokova – korupcijom, organiziranim kriminalom i utajom poreza.
Visina prihoda zarađenih na taj način, koji se zatim peru u lokalnim ekonomijama ovih triju država, procjenjuje se na dva do pet posto godišnjeg BDP-a svake od njih – ukupno 1,5 milijardi do 3,75 milijardi eura.
GI-TOC naglašava kako je financijski sektor ključni kanal kojim se ilegalni tokovi novca kreću preko granica i peru u lokalne ekonomije te da banke, mjenjačnice, brokeri u osiguranju, investicijske, nekretninske i druge kompanije »ne samo da olakšavaju kretanje novca kroz države, nego i skrivaju nezakonito podrijetlo profita«.
Kao jedan od primjera naveli su Crnu Goru gdje je »uobičajeno uzimati kredite za koje jamče kompanije sa sjedištem u poreznim oazama kao što su Sejšeli ili Kajmanski otoci, a zatim ne plaćati te kredite«. Crnogorske banke nakon toga moraju otpisati taj dug.
Što se tiče organiziranoga kriminala, u izvještaju se ističe da trgovina drogom, falsificiranom robom i krijumčarenje migranata stvaraju nezakonite financijske tokove velikih razmjera.
Raniji izvještaj GI-TOC-a procjenjuje da se samo u 2020. godini vrijednost tržišta krijumčarenja migranata kretala između 7 i 10,5 milijuna eura za prijelaz iz Bosne i Hercegovine u EU i između 8,5 i 10,5 milijuna eura između Srbije i Mađarske i Rumunjske.
Iako naglašavaju da sve tri zemlje imaju različite ekonomije, tvrde da postoje i problemi koji su zajednički svima, poput utaje poreza. Srbija je zbog toga u prosjeku gubila 100 milijuna eura godišnje, dok je Crna Gora, s ekonomijom deset puta manjom od Srbije, gubila i do 60 milijuna. U Bosni i Hercegovini se često porez na dohodak izbjegava plaćanjem radnika u gotovini te je oko 30 posto radne snage »neformalno zaposleno«.
Autori izvještaja zaključili su kako je – unatoč značajnim naporima vlada da spriječe korupciju, organizirani kriminal i pranje novca – provedba važećih zakona i propisa ograničena.