Oštro

—

Atensko tužiteljstvo istražit će slučaj praćenja Thanasisa Koukakisa, prvog novinara u Europi za kojeg je potvrđeno da je bio meta manje poznatog špijunskog alata Predator

Šefica atenskog tužiteljstva u ponedjeljak je naredila preliminarnu istragu nakon što je otkriveno da je grčki istraživački novinar Thanasis Koukakis bio praćen špijunskim softverom. Novinar je tu informaciju podijelio preko svog profila na Twitteru naglasivši da pozdravlja takav razvoj događaja.

Prema forenzičkoj analizi koju je napravila istraživačka skupina Citizen Lab sa Sveučilišta u Torontu, Koukakisov mobilni uređaj prošle je godine bio najmanje dva mjeseca zaražen Predatorom, naprednim špijunskim alatom koji je razvila sjevernomakedonska tvrtka Cytrox, izvijestio je grčki istraživački portal Inside story.

Istraga je utvrdila da je hakerski upad obavljen s pomoću telefonske poruke sa zaraženom poveznicom na lažnu internetsku stranicu. Nije utvrđeno je li u ovom slučaju korisnik Predatora bila privatna osoba ili grčka vlada – koja tvrdi da nije povezana s praćenjem Koukakisa.

Koukakis je novinar grčkog medija Newsbomb i suradnik na portalu Inside Story te međunarodnih medija kao što su Financial Times i CNBC. Prema pisanju portala Ekathimerini, Koukakis je u razdoblju dok su ga pratili radio na priči o pranju novca i korupciji u grčkom bankarskom sektoru.

Prema Citizen Labu, softver Predator pretvara zaraženi telefon u »alat za praćenje« i omogućava hakeru pristup žrtvinim »lozinkama, datotekama, fotografijama, povijesti internetske pretrage, kontaktima, kao i podacima o identitetu«.

Ovo je prvi javno potvrđeni slučaj špijuniranja novinara u Europi s pomoću Predatora, konkurenta puno poznatijem izraelskom špijunskom alatu Pegasus. Za razliku od Pegasusa, koji se u mobilni uređaj može neprimjetno umetnuti, Predator se pokreće preko zaražene poveznice.

U srpnju prošle godine objavljeni su prvi rezultati međunarodnog novinarskog istraživanja Projekt Pegasus, predvođenog novinarskim konzorcijem Forbidden Stories, nevladinom organizacijom Amnesty International i istraživačkom skupinom Citizen Lab, koje je otkrilo globalnu zloupotrebu ovog softvera. Tada se pokazalo kako je od 50.000 telefonskih brojeva iz 50 zemalja koji su bili meta Pegasusa, najmanje 188 pripadalo novinarima.

Međunarodne novinarske organizacije, među kojima je i Međunarodni institut za medije (IPI), izrazile su ozbiljnu zabrinutost zbog praćenja grčkog novinara. Zamjenik ravnatelja IPI-ja Scott Griffen upozorio je da postoji velik broj takvih alata na globalnom i nedovoljno reguliranom tržištu.

»Postoji velika i rastuća industrija usluga špijuniranja putem softvera koja vladama i privatnim osobama nudi napredne alate za cyber-nadzor. Kao što je projekt Pegasus pokazao, nedostatak nadgledanja i zaštitnih mjera znači da su ovi alati često bili zlorabljeni za praćenje novinara, ponekad sa smrtonosnim posljedicama«, izjavio je Griffen.

Grčki novinar žrtva špijunskog softvera