Oštro

—

Više od 70 organizacija pozvalo je Europsku komisiju na povlačenje nove uredbe koja se tiče zaštite u digitalnom okruženju i upozorilo na potencijalne kolateralne žrtve njezina usvajanja, slobodu medija i zaštitu novinarskih izvora

Organizacije koje se bave ljudskim pravima, slobodom medija, tehnologijom i demokracijom u digitalnom okruženju upozorile su na niz negativnih efekata koje bi usvajanje nove uredbe Europske unije imalo za medije, novinare, zviždače, aktiviste i ostale korisnike aplikacija za razmjenu direktnih poruka.

Riječ je o uredbi koja utvrđuje pravila za sprječavanje i borbu protiv seksualnog zlostavljanja djece (Uredba o CSA-u). Europska komisija, predlagateljica uredbe, kao jedno od rješenja navela je nadzor sadržaja u aplikacijama za razmjenu poruka, uključujući enkriptirane poruke.

Potpisnici pisma upozoravaju, međutim, da će takva uredba vjerojatno donijeti mnogo više štete nego koristi jer će potkopati šifriranu komunikaciju koja je novinarima iznimno važna kako bi zaštitili svoje izvore, suradnike, ali i sami sebe.

»Kada iz temelja potkopate način na koji internet funkcionira, činite ga manje sigurnim za sve«, stoji u priopćenju koje je potpisalo više od 70 organizacija diljem Europe. Među njima su Međunarodni institut za medije (IPI), Europska federacija novinara (EFJ), udruženje Access Now te hrvatska Kuća ljudskih prava Zagreb.

Potpisnici upozoravaju kako se Uredbom o CSA-u donosi politička odluka prema kojoj se tehnologije skeniranja i nadzora smatraju sigurnima, unatoč široko rasprostranjenom mišljenju stručnjaka koji tvrde suprotno. Kontroliranje enkriptirane komunikacije također može naštetiti i žrtvama ili onima koji im pružaju pomoć jer bi moglo potkopati jednu od njihovih temeljnih potreba – osiguranje anonimnosti.

Postoji i bojazan da bi nacionalne vlade mogle napraviti korak dalje te donijeti zakone koji bi prisilili vlasnike aplikacija za razmjenu direktnih poruka da im podnesu dokaze o političkoj opoziciji, aktivizmu, radničkim sindikatima koji se organiziraju ili, na primjer, o osobama koje traže pobačaj iz zemlje u kojoj je on kriminaliziran.

Stoga potpisnici pozivaju Europsku komisiju da napusti taj prijedlog i osmisli »prilagođena, učinkovita, usklađena s pravima i tehnički izvediva alternativna rješenja ozbiljnog problema zlostavljanja djece«.

Prošli mjesec, kad je uredba predložena, visoki dužnosnici Europske unije istaknuli su kako cilj nije potkopati kriptiranu komunikaciju dodajući da pružatelji usluga trebaju pratiti i prijavljivati samo sporne sadržaje.

Reporteri bez granica (RSF) naglasili su, međutim, da je takva ideja, iako pohvalna, tehnički neizvediva jer bi zapravo svi razgovori u aplikacijama morali biti skenirani kako bi se identificirali oni problematični.

RSF je sugerirao da je mnogo bolja opcija ciljani pristup koji se fokusira na pojedinačne i dokumentirane slučajeve i koji je zasnovan na prethodnim istragama. »Time se ne bi narušio toliko fundamentalan princip kao što je zaštita izvora«, poručio je.

Civilno društvo protiv EU-ova nadzora šifriranih poruka