Ciklus brze mode: Iz njemačkih ormara u rumunjske potoke
OCCRP, preveo i prilagodio Oštro
_
Nošena odjeća iz europskih država izvozi se u siromašnije zemlje, no značajan dio nikada ne napusti kontinent, već završava na ilegalnim odlagalištima diljem Rumunjske.
Europska industrija korištene odjeće predstavlja se kao ekološko rješenje za problem brze mode, no zapravo skriva mračnu tajnu. Dok u razvijenim, zapadnim zemljama diljem gradova stoje kontejneri za prikupljanje odjeće koji pozivaju na recikliranje tekstila, na krajnjim odredištima te robe istina je značajno drugačija. Nova istraga OCCRP-a i njihovog rumunjskog partnera RISE pokazuje kako idilične pašnjake doline Jiu na jugozapadu Rumunjske »krase« nepregledne hrpe smeća. Iako bi se trebalo raditi o razvrstanom tekstilnom otpadu, među majicama i tenisicama mogu se pronaći stare novine, medicinski otpad i drugo smeće.
Posljednjih se godina ulaže veći trud u dokumentiranje izvoza nošene odjeće u zemlje poput Gane, Kenije i Čilea, no tok tekstilnog otpada unutar Europske unije puno je slabije istražen. OCCRP-jeva istraga je prikupila 14 sudskih tužbi udruga za zaštitu potrošača i okoliša protiv 11 rumunjskih kompanija koje optužuju za ilegalni uvoz i nepropisno odlaganje nerazvrstanog tekstila. U trenutku pisanja teksta, napominje se, slučajevi su još bili u procesu istrage te protiv nijedne od kompanija nisu podignute optužnice, iako su nekima izdane novčane kazne.
U tužbama se navodi da se »ogromne količine otpada ilegalno odbacuju na smetlištima, ili pak u koritima rijeka«, a siromašnu regiju Jiu opisuju kao »ugušenu tekstilnim otpadom«. No problem je puno širi od samih hrpa smeća jer se većina odjeće proizvodi od sintetičkih materijala čime dolazi do zagađenja plastikom koje može utjecati na tlo, vodotokove, pa i biljni i životinjski život na tom području.
Ekonomska korist nauštrb okoliša
Europska unija nastoji smanjiti količinu tekstilnog otpada koji njeni stanovnici proizvode poticanjem ponovne upotrebe. Trenutačno se u EU prosječno reciklira i ponovno upotrebljava oko 38 posto korištene odjeće. Prema Europskom ekonomskom području, oko 10 posto prikupljene odjeće ponovno se prodaje unutar zemlje, još 10 posto prodaje se drugim europskim državama, a ostatak odlazi izvan granica EU, ponajviše u Afriku i Aziju. Na svakoj postaji, kvaliteta robe se smanjuje.
»Svatko odabere što mu se sviđa i onda izveze ostatak sljedećoj osobi koja odabere što se njoj sviđa, a posljednja osoba ima problem«, pojasnila je Ola Bąkowska, stručnjakinja za tekstil iz Circle Economy, organizacije koja se bavi analizom ekonomskih strategija za smanjenje otpada. Upravo je Rumunjska najčešće posljednja mušterija u nizu. Prema podacima UN-a, u Rumunjsku je između 2020. i 2023. uvezeno oko 58 tisuća tona korištene odjeće godišnje, ponajviše iz Njemačke.
Nema točnih podataka o broju pošiljki koje ne zadovoljavaju rumunjske standarde, no RISE je došao do dokumenata koji otkrivaju da rumunjska granična policija gotovo svakog mjeseca zaustavlja kamione pune ilegalnog tekstila iz europskih država. Pretpostavlja se da je takvih pošiljki zapravo mnogo više, no Agencija za očuvanje okoliša radi samo danju, zbog čega kamioni prljave, nesortirane odjeće u zemlju nerijetko stižu noću, ili pak nose dvije verzije dokumenata koje prezentiraju u slučaju pregleda. Naime, okolišnim inspektorima tako mogu dati dokumente koji teret kamiona deklariraju kao korištenu odjeću, dok će inspektorima za zaštitu potrošača izjaviti da se radi o otpadu, pa tako nijedna agencija neće pregledati kamion, smatrajući da je njegov teret pod tuđom nadležnošću.
Ovakve su prakse štetne za okoliš, no ekonomski su isplative. U Njemačkoj obrada tone otpada košta 200 do 300 eura, a u Rumunjskoj oko 10 puta manje, navodi se u internom izvješću rumunjskog ministarstva unutarnjih poslova iz 2022. godine. I Rumunjska tu profitira, jer su velike pošiljke »miješanog« tekstila iznimno jeftine, a mali postotak može se obnoviti i prodati u trgovinama korištene robe. Ono što se ne može ponovno upotrijebiti, kompanije po niskoj cijeni prodaju najsiromašnijim zajednicama, koje ono što same nisu u stanju iskoristiti uglavnom odbacuju na ilegalna odlagališta.
Rumunjske kompanije ilegalno uvoze otpad
Reporteri OCCRP-a pratili su put pošiljke jednog njemačkog izvoznika rumunjskom uvozniku kojeg su tamošnji okolišni inspektori optužili za ilegalni uvoz i odbacivanje otpada. Baliz Textilwerke (BT) prikuplja odjeću u južnoj i zapadnoj Njemačkoj, a na svojim stranicama navodi da odvaja odjeću od cipela, igrački i torbi prije nego pošiljke šalje u druge zemlje EU.
Prema izvješćima inspekcije, najmanje četiri rumunjske kompanije u dolini Jiu od BT-a su zaprimile odjeću pomiješanu s drugim predmetima poput tepiha, deka i kućanskih dobara, što prema rumunjskom zakonu pošiljke čini tekstilnim otpadom, kojeg navedene kompanije nisu ovlaštene uvoziti. Usprkos činjenici da su pošiljke imale certifikat da su dezinficirane, na odjeći su pronađene mrlje, poderotine i dlake. BT nije odgovorio na upite RISE-a i OCCRP-a. Jedna od tvrtki odgovornih za čišćenje robe u Njemačkoj RISE-u je odgovorila da oni dezinficiraju vreće i kutije u kojima se nalazi odjeća, a ne odjeću unutar ambalaže.
Jedna od najvećih mušterija BT-a u Rumunjskoj je tvrtka Emily SRL koja svake godine uvozi tisuće tona tekstila te ga prodaje u trgovinama nošene odjeće diljem zemlje. Kompanija je bila na meti okolišnih inspektora koji su 2022. i 2023. godine proveli racije u njihovim skladištima zbog kršenja zakona o zaštiti okoliša. Trenutačno se protiv kompanije vode dva slučaja, potvrdili su rumunjski tužitelji za RISE.
Prema žalbama uloženima na praksu Emily SRL-a, tvrtka svake godine završi s desecima tona neupotrebljivih tekstilnih i drugih proizvoda koje ne može procesirati jer nema postrojbe za recikliranje, te najveći dio otpada skladišti i naposljetku prodaje »neautoriziranim pojedincima za 20 centi po vreći«.
Najmanje 10 rumunjskih kompanija, od kojih polovica posluje u dolini Jiu, suočava se s optužbama za ilegalni uvoz otpada pod izlikom trgovine korištenom odjećom. Tri od 10 tvrtki sumnjiči se i za slanje neupotrebljivih predmeta direktno na gradska odlagališta otpada, što je protivno rumunjskim zakonima.
Europska komisija uvodi jedinstvene kriterije
Velik problem stvaraju i neujednačene definicije i zahtjevi za izvješćima u članicama EU. U Njemačkoj se, primjerice, donirana odjeća smatra otpadom do trenutka razvrstavanja, no u toj državi nije obvezno takvu odjeću oprati, dok se u Rumunjskoj svaki tekstil smatra otpadom dok nije opran.
Europska komisija radi na novoj strategiji za razvoj jedinstvenih kriterija koji bi na razini EU napravili distinkciju između otpada i korištenih tekstilnih proizvoda, kako bi se osiguralo da su svi proizvodi izvezeni kao korišteni tekstili u stanju koje je primjereno za ponovno korištenje. Takve će oznake biti od velike pomoći sljedeće godine kada će države članice EU morati prikupljati tekstile odvojeno od drugog otpada, što bi trebalo povećati stope odvajanja odjeće, ali i smanjiti potrebu za rigoroznim sortiranjem.