Demokršćani i desnica blokiraju transparentnost Europskog parlamenta
Ana Čelar (Oštro), Alistair Keepe (Follow the Money)
–
Analiza glasova zastupnika u Europskom parlamentu pokazala je kako konzervativne stranke blokiraju inicijative za većom transparentnosti Bruxellesa.
Foto: Alfredovic/Wikimedia Commons/Creative Commons Attribution-Share Alike 3.0
Hrvatski europarlamentarci iz redova HDZ-a, Hrvatskih suverenista te novoosnovane stranke Pravo i Pravda u najvećoj su mjeri glasali protiv amandmana za povećanje transparentnosti Europskog parlamenta, pokazala je nova analiza nizozemske istraživačke platforme Follow the Money u kojoj je sudjelovao i Oštro.
Nakon što je u javnost 2022. godine isplivala vijest o Qatargateu, korupcijskoj aferi u kojoj su europski zastupnici navodno primali mito Katara i Maroka, konzervativne stranke desnog bloka Europskog parlamenta zauzele su oštar stav: »Taj je skandal razotkrio licemjerje i dvostruke standarde koji se ne smiju tolerirati…«
Kako smo zajedno s platformom Follow the Money i partnerima otkrili početkom godine, Qatargate nije bio jedina afera europarlamentaraca. Optužbe za kršenje pravila, pa čak i za kaznena djela, zastupnike u Bruxellesu prate godinama.
Tome je kumovao nedostatak jasnih i strogih pravila, kao i njihove potpune provedbe. Nicholas Aiossa, direktor nevladine organizacije za borbu protiv korupcije Transparency International, rekao je kako se čini da se razvila kultura u kojoj »ako prekršite pravila, nećete biti kažnjeni.«
Ne misli samo Aiossa tako. Od lijevih stranaka pa sve do krajnje desnice, većina u Europskom parlamentu pozvala je na usvajanje boljih pravila i procedura. Ipak, ono što su zastupnici govorili razlikovalo se od toga kako su glasali u Bruxellesu.
To je pokazala i nova analiza glasačkog ponašanja europarlamentaraca koju je također provela platforma Follow the Money s partnerima – rezultati pokazuju da su najveći opstruktori veće transparentnosti i bolje regulative Klub zastupnika Europske pučke stranke (EPP) te Europski konzervativci i reformisti (ECR).
7 od 12
Zastupnici su imali idealnu priliku utjecati na transparentnost Europskog parlamenta u rujnu 2023. godine, prilikom odlučivanja o reviziji Poslovnika u kojem se nalaze organizacijska i operativna pravila parlamenta. Ta su pravila, naime, obvezujuća za sve zastupnike.
Follow the Money i Oštro analizirali su glasove zastupnika vezanih uz sedam izmjena i dopuna poslovnika iz rujna, koji bi prema Transparency Internationalu doveli do konkretnih promjena na području transparentnosti poslovanja Europskog parlamenta.
-
Analizirali smo sedam izmjena i dopuna Poslovnika Europskog parlamenta iz 2023. godine, za koje je Transparency International europskim zastupnicima prije samog procesa odlučivanja sugerirao da ih potvrde, kako bi doprinjeli transparentnosti institucije. Mnogi su se na te prijedloge oglušili.
Prve dvije izmjene, predstavljene u Amandmanu 10 Poslovnika, odnose se na »izjave o privatnim interesima zastupnika«. Ranije su eurozastupnici morali prijavljivati samo svoje financijske interese, dok se to ovom izmjenom proširilo na interese koji nisu isključivo ekonomske prirode, kao što je obnašanje funkcija bez financijske kompenzacije.
Druga izmjena unutar ovog Amandmana odnosi se na godišnji prag od bruto pet tisuća eura, ispod kojeg eurozastupnici nisu dužni prijavljivati djelatnosti za koje su plaćeni, a koje obavljaju usporedno s obnašanjem zastupničke dužnosti. Transparency International smatra da je taj prag proizvoljan – stoga su sugerirali zastupnicima da glasaju protiv drugog dijela Amandmana 10.
Nastavno na Izjave o privatnim interesima, Transparency International predložio je zastupnicima da podrže Amandman 30, prema kojem bi Izjave morali ispunjavati znatno detaljnije. Morali bi navesti ime subjekta i klijenta, kao i područje i prirodu djelatnosti za svaku aktivnost od koje ostvare dobit za vrijeme trajanja mandata u Europskom parlamentu.
Transparency International sugerirao je zastupnicima da podrže i sve tri izmjene obuhvaćene u Amandmanu 13, prema kojima bi se smjeli sastajati isključivo s onim lobistima koji su navedeni u Registru transparentnosti, odnosno onima koji se moraju pridržavati ustanovljenog Kodeksa ponašanja zastupnika Europskog parlamenta u vezi s financijskim interesima i sukobima interesa.
Parlamentarci, ali i njihovi asistenti ukoliko ih zastupaju, sve bi sastanke s predstavnicima interesnih skupina morali objavljivati na internetskim stranicama Parlamenta.
Zadnja analizirana izmjena odnosi se na Amandman 22, prema kojem zastupnici ne smiju biti angažirani u plaćenim aktivnostima lobiranja za subjekte koji spadaju u opseg Registra transparentnosti. Transparency International tvrdi da bilo koja takva sporedna aktivnost može dovesti do potencijalnog sukoba interesa.
Gotovo sve navedene izmjene usvojene su običnom većinom glasova, a zastupnici nisu podržali samo Amandman 30 – protiv njegova donošenja glasalo je 52 posto zastupnika.
Ipak, još jedna odluka donesena je suprotno preporuci Transparency Internationala. Zastupnici su, naime, podržali obje izmjene Amandmana 10 i tako potvrdili da je pet tisuća eura granica ispod koje nisu dužni prijaviti aktivnosti od kojih ostvaruju dobit. Izmjenu je podržalo 61 posto zastupnika.
Riječ je o odlukama poput ukidanja praga ispod kojeg zastupnici ne moraju prijaviti dodatne prihode, obustave plaćenih aktivnosti lobiranja ili zabrane sastajanja s predstavnicima interesnih skupina koji se ne nalaze u Registru transparentnosti.
Rezultati su pokazali da je većina zastupnika političkih grupa EPP i ECR glasala protiv tih amandmana, dok su zastupnici ostalih stranaka većinom glasovali potvrdno.
Među hrvatskim zastupnicima, protiv amandmana koji bi doprinijeli transparentnosti glasali su europarlamentarci iz redova HDZ-a, jedan suverenist te dva člana novoosnovane stranke Pravo i Pravda, odnosno sedam zastupnika od njih 12.
Sunčana Glavak, Karlo Ressler, Tomislav Sokol i Željana Zovko, svi članovi HDZ-a, glasovali su protiv šest izmjena koje bi poboljšale transparentnost. Suverenist Ladislav Ilčić glasovao je protiv pet, no kod jedne od izmjena o lobiranju odlučio je ostati suzdržan.
Mislav Kolakušić i Ivan Vilibor Sinčić iz Prava i Pravde nisu bili toliko uniformirani u svojim glasovima kao što je to bio HDZ. Kolakušić je jednom glasao za amandman koji doprinosi transparentnosti, jednom se nije pojavio na glasanju, a četiri puta je glasao protiv ovih izmjena. Sinčić je tri puta ostao suzdržan, a tri puta je glasao protiv.
Iz Kluba zastupnika HDZ/EPP-a, Oštru su odgovorili kako su glasali protiv Amandmana 10 i 30, koji se odnose na Izjave o privatnim interesima zastupnika, jer su u pogledu prijavljivanja svake plaćene djelatnosti administrativno neefikasni.
Protiv Amandmana 13, prema kojem bi se zastupnici smjeli sastajati samo s lobistima navedenim u Registru transparentnosti, su glasali jer su podnijeli svoj, Amandman 34, za koji tvrde da je sličan po pitanju transparentnosti, no »proceduralno drugačije tretira slučajeve u kojima bi objavljivanje sastanka ugrozilo život, fizički integritet ili slobodu pojedinca, kao i pitanje prijava primljenih informacija.«
Vezano uz Amandman 22, po kojem se zastupnici uopće ne bi smjeli angažirati u aktivnostima lobiranja, kazali su kako »vjeruju da zastupnici u Europskom parlamentu ne bi trebali biti spriječeni sudjelovati u neplaćenim aktivnostima lobiranja, kao što je to sudjelovanje u kampanjama o podizanju javne svijesti, svijesti, kao i aktivnostima lobiranja koje nisu u izravnoj vezi s postupkom odlučivanja Unije.«
Ilčić, Kolakušić i Sinčić nisu odgovorili na Oštrov upit o razlozima iza svojih glasova.
Protiv etičkog tijela EU
Ali EPP i ECR ne blokiraju samo pravila za većom transparentnosti. Oni također potkopavaju uspostavu neovisnog tijela za poboljšanje standarda svih europskih institucija – ideju koju je prva iznijela predsjednica Komisije Ursula von der Leyen, kada je stupila na dužnost i obećala stvoriti »etičko tijelo zajedničko svim europskim institucijama.«
Uspostavu Etičkog tijela Europske unije je 14. ožujka prihvatilo sedam europskih institucija, a ECR i EPP – inače politička obitelj Von der Leyen – odmah su naglasili kako se protive ovom prijedlogu.
Kako stoji u priopćenju EPP-a, uspostava etičkog tijela predstavlja »kršenje vladavine prava« jer mu se daje previše ovlasti, stoga ono postaje prijetnjom samoj instituciji Europskog parlamenta. S tim se slažu i zastupnici ECR-a: »Dopuštenje da to tijelo postavlja pravila potkopava neovisnost parlamenta i protivi se podjeli vlasti«, objasnili su na svojim stranicama prije glasanja.
Zastupnici će sudbinu prijedloga za uspostavu Etičkog tijela odrediti na plenarnoj raspravi 25. travnja, kada će imati priliku iznijeti stajališta o odluci donesenoj prošlog mjeseca.
»Ovo je dobra prilika da političke skupine dokažu svoju predanost čvrstim zajedničkim etičkim standardima«, rekla je za Follow the Money nizozemska profesorica i stručnjakinja za europsko pravo, Maaike Geuens.
U istraživanju za priču sudjelovali su Peter Teffer, Dimitri Tokmetzis, Leon de Korte i Lise Witteman.
Priča je nastala u sklopu istraživanja integriteta europarlamentaraca koje je pokrenula platforma Follow the Money, u kojem Oštro s novinarima iz cijele Europe proučava integritet Europskog parlamenta i nedolično ponašanje zastupnika te traži odgovore od institucija.