Primatelji novca iz Fonda za oporavak skriveni od javnosti
Ante Pavić, novinari projekta Recovery Files
—
Istraga paneuropskog novinarskog projekta Recovery Files, u kojem sudjeluje i Oštro, pokazala je da je Njemačka, kao jedna od najmoćnijih članica EU, blokirala mjere koje bi dovele do veće transparentnosti trošenja ogromnog novca iz Mehanizma za oporavak i otpornost
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i hrvatski premijer Andrej Plenković. Foto: Vlada.hr
U Izvješću o provedbi Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO), kojeg je u prvoj polovici lipnja predstavio premijer Andrej Plenković, nije nedostajalo vladine samohvale.
Tako je Hrvatska saznala da je među državama Europske unije s najbržom provedbom petogodišnjeg Plana (2021-2026.) ukupno vrijednog 6,3 milijarde eura (48 milijardi kuna) bespovratnog novca. Cjelokupni budžet europskog Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) iznosi 724 milijarde bespovratnih eura.
Međutim, hrvatska vlada Oštru nije odgovorila hoće li u ime transparentnosti objaviti javnu listu krajnjih primatelja novca iz NPOO-a.
Situacija nije daleko bolja ni u ostalim članicama.
Samo tri zemlje – Slovačka, Rumunjska i Litva – najavile su da namjeravaju javno objaviti primatelje novca, pokazuje istraga novinara iz nekoliko europskih zemalja, uključujući Oštro, koji sudjeluju u projektu Recovery Files što ga vodi nizozemski medij Follow The Money.
U posljednjih nekoliko desetljeća, zabilježeno je mnogo zloupotreba u vezi s EU fondovima. Istraživanja čak pokazuju da ovakva sredstva povećavaju rizik od korupcije. Mađarski premijer Viktor Orban uspio je usmjeriti sredstva EU moćnim prijateljima koji posjeduju medije, pomažući mu da ostane na vlasti. Bivši češki premijer usmjerio je poljoprivredne subvencije EU svojim tvrtkama.
Na temelju akcije Ureda europskog javnog tužitelja krajem 2021. u Hrvatskoj su u pritvoru završili bivša ministrica regionalnog razvoja i fondova EU te tadašnji ravnatelj Središnje agencije za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU, zbog sumnje u namještanje natječaja dvojici poduzetnika koji sutakođer završili u pritvoru.
U studiji RAND Europe kojeg je naručio Europski parlament, navodi se da javna nabava i dalje predstavlja značajan rizik od korupcije za države članice i zabrinuta je da se zbog korupcije svake godine može izgubiti do 5 milijardi eura.
U obraćanju sudionicima virtualne konferencije Open Government Partnership u rujnu 2020. godine, francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da »svi paketi gospodarskih poticaja moraju biti dostupni u obliku otvorenih podataka kako bi građani mogli pratiti tijek novca te da se spriječi neučinkovitost pa čak i korupcija«.
I zaista, Europski parlament i Komisija složili su se da bi bilo dobro oformitii jedinstvenu i javnu bazu podataka krajnjih korisnika RRF-a, rekla je Tana Foarfă, savjetnica rumunjskog europarlamentarca Dragoșa Pîslarua iz liberalne stranke Renew Europe koja je sudjelovala u pregovorima, novinarima projekta Recovery Files .
Kako je objasnila, predstavnici Europskog parlamenta i Komisije zahtijevali su da zemlje prikupljaju podatke o primateljima u jedinstvenom formatu. No, Europsko vijeće, kojim je tada predsjedavala Njemačka, u trijalogu između njega, Parlamenta i Komisije, blokiralo je zahtjeve za većom transparentnosti potrošnje novca iz europskog mehanizma.
Njemački europarlamentarac Damian Boeselager iz federalističke stranke VOLT, koji je također prisustvovao razgovorima, rekao je novinarima projekta: »Predstavnici njemačke vlade protivili su se objavljivanju imena primatelja, pa čak i obvezi prikupljanja podataka u jedinstvenom formatu«.
Uredba o mehanizmu oporavka i otpornosti na kraju je državama članicama nametnula obavezu da prikupljaju podatke o primateljima sredstava, izvođačima i podizvođačima javne nabave te njihovim stvarnim vlasnicima u svrhu kontrole i revizije.
No, te podatke ne moraju prikupljati u jedinstvenoj centraliziranoj bazi, niti je precizno propisano u kojem formatu ih treba uređivati. Osim toga, nisu obavezne javno ih objavljivati.
Doduše, na službenim stranicama hrvatske vlade objavljuju se dosadašnji natječaji za privlačenje novca iz NPOO-a, a do sada je potrošeno dva posto ukupnog fonda, odnosno nešto više od milijardu kuna.
Međutim, na stranicama javnih ustanova na koje otpada dio javnih poziva još uvijek nije moguće pronaći popis izvođača koji će izvoditi radove za projekte financirane iz europskog mehanizma jer su pozivi, na primjer, za pojedine bolnice objavljeni tek krajem svibnja, i trebat će im nešto vremena da objave vlastite natječaje za dobavljače i izvođače radova. I tako hrvatska vlada striktno prati uredbu pa za sada nije moguće pronaći izvođače ili podizvođače na jednom, centraliziranom mjestu.
Pogotovo je to važno za 2022., budući da se do kraja ove godine planira pokrenuti projekte koji obuhvaćaju 71 posto ukupne alokacije novca iz NPOO-a, odnosno 34 milijarde kuna.
Ovaj članak nastao je istraživanjem i doprinosom novinara projekta #RecoveryFiles