Dragan Primorac tijekom predizborne kampanje optužuje Zorana Milanovića za nedosljednost, ističući da je kao premijer slao vojnike u Afganistan – dok sada odbija podržati slanje vojnika u Ukrajinu.

Autorica: Nives Đerek

TVRDNJA:

»Zorane Milanoviću, ti si taj koji je slao hrvatske vojnike u Afganistan. Plašiš ih sada zbog izbora, što je vrlo nekorektno i to će hrvatski birači znati prepoznati.«

Izvorna objava: HINA

Ocjena:

Predsjednički kandidat HDZ-a i vladajuće koalicije Dragan Primorac se na predizbornom skupu u Varaždinu 18. prosinca osvrnuo na izjave aktualnog predsjednika Zorana Milanovića, koji se protivi slanju hrvatskih vojnika u Ukrajinu u sklopu NATO-ovih misija. 

»Kaže da će on biti predsjednik koji neće slati hrvatske vojnike i Hrvatsku vojsku u ratom zahvaćena područja u Ukrajini. Ja mu poručujem: Zorane Milanoviću, ti si taj koji je slao hrvatske vojnike u Afganistan. Plašiš ih sada zbog izbora, što je vrlo nekorektno i to će hrvatski birači znati prepoznati«, rekao je.

Primorac je za vrijeme predizborne kampanje više puta povlačio paralelu s odlukom iz 2015. godine, donesene tijekom premijerskog mandata Milanovića, kada su hrvatski vojnici poslani u Afganistan u sklopu NATO-ove međunarodne misije – implicirajući nekonzistentnost između Milanovićevih tadašnjih političkih poteza i trenutnih stavova kao predsjednika. U intervjuu za N1 televiziju 6. listopada čak je tvrdio kako je Milanović 2015. godine »riskirao živote hrvatskih ljudi« i upitao »čemu to licemjerstvo?«

Hrvatska vojska je u Afganistanu bila angažirana od 2003. do 2021. godine, što predstavlja najduži angažman hrvatskih oružanih snaga u međunarodnim misijama. Misija ISAF (International Security Assistance Force) započela je 2003. godine, dok je misija Resolute Support, kao nastavak misije ISAF, preuzela aktivnosti krajem 2014. godine.

Pod vodstvom NATO-a, misija ISAF imala je borbeni karakter te bila usmjerena na stabilizaciju Afganistana i jačanje lokalnih sigurnosnih snaga. Hrvatska je, zajedno s drugim članicama NATO-a, u okviru ISAF-a sudjelovala u osiguravanju sigurnosti, rekonstrukciji zemlje te obuci afganistanskih snaga. ISAF je završio 2014. godine, kada su odgovornost za sigurnost preuzele afganistanske snage.

S početkom misije Resolute Support 2015. godine, aktivnosti su preusmjerene na neborbeni angažman. Cilj ove misije bio je pružanje obuke, savjetovanja i podrške afganistanskim sigurnosnim institucijama kako bi mogle samostalno preuzeti odgovornost za sigurnost u zemlji. Hrvatska vojska je u sklopu ove misije pružala podršku kroz vojne savjetnike, instruktore i logističku podršku.

Inače profesor na Fakultetu političkih znanosti i rektor Sveučilišta VERN, geopolitički analitičar Vlatko Cvrtila je na upit Raskrinkavanja pojasnio kako »neborbene misije imaju humanitarni, mirovni ili savjetodavni karakter, pri čemu je upotreba sile ograničena na samoobranu.« Također je istaknuo kako »sudionici ovakvih misija često djeluju s teritorija udaljenih od kriznih područja, što značajno smanjuje njihove sigurnosne rizike.«

Odluka o sudjelovanju Hrvatske u misiji Resolute Support donesena je 2015. godine u skladu s postojećim zakonskim okvirom. Na prijedlog Vlade – i uz suglasnost tadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović – Hrvatski sabor je 25. rujna 2015. formalno odobrio sudjelovanje pripadnika Hrvatske vojske u ovoj misiji. 

 »S obzirom na podijeljene ovlasti i odgovornosti između predsjednika Republike i Vlade RH u vanjskoj, sigurnosnoj i obrambenoj politici, zakonski su riješene procedure njihove suradnje. Tu nema previše prostora za samostalno odlučivanje u smislu izbjegavanja procedure koja je jasno propisana. Individualno odlučivanje postoji jedino u trenutku kad netko od aktera te procedure nije suglasan s prijedlogom nadležnog ministarstva«, pojasnio je profesor.

Tijekom gotovo dva desetljeća sudjelovanja, više od 5.700 pripadnika Hrvatske vojske bilo je angažirano u misijama u Afganistanu. Njihova uloga obuhvaćala je osiguravanje sigurnosti, logističku potporu, obuku i savjetovanje afganistanskih snaga.

Iako je misija Resolute Support bila neborbena, sudjelovanje u Afganistanu nosilo je rizike. Posljednji sigurnosni incident u srpnju 2019. godine bio je i najteži – troje pripadnika Hrvatske vojske ranjeno je u napadu u Kabulu, od kojih je jedan vojnik kasnije podlegao ozljedama.

»Vojnik po prirodi svog posla uvijek riskira svoj život, bilo da se radi o borbenim ili neborbenim misijama, jer se one uvijek odvijaju izvan nacionalnog teritorija, često u nepovoljnim uvjetima«, objašnjava profesor. »Neborbene misije imaju humanitarni, mirovni ili savjetodavni karakter i prioritet im je smanjiti sukobe, pomoći lokalnom stanovništvu i stabilizirati područje. Sudionici takvih misija ne moraju nužno biti u ratnim područjima, već mogu djelovati sa teritorija susjednih ili udaljenih država, čime se i smanjuje mogućnost njihove ugroze«, dodao je.

Dragan Primorac nije odgovorio na upit Raskrinkavanja. Odgovor ćemo objaviti naknadno, ukoliko ga dobijemo.

Zaključak

Predsjednički kandidat HDZ-a i vladajuće koalicije Dragan Primorac se 18. prosinca u Varaždinu osvrnuo na »licemjerstvo« predsjednika Zorana Milanovića, koji se protivi slanju hrvatskih vojnika u Ukrajinu u sklopu NATO-ovih misija: »Ti si taj koji je slao hrvatske vojnike u Afganistan.«

Misija Resolute Support u Afganistanu, u kojoj su hrvatski vojnici sudjelovali za vrijeme premijerskog mandata Zorana Milanovića, imala je isključivo neborbeni karakter. Za razliku od misije ISAF, koja je bila borbenog karaktera, Resolute Support bila je usmjerena na mirovne aktivnosti i stabilizaciju, a hrvatski vojnici nisu sudjelovali u borbenim operacijama.

Osim toga, odluka o sudjelovanju Hrvatske u misiji Resolute Support donesena je institucionalnim putem. Vlada je predložila angažman, uz suglasnost tadašnje predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović, a konačnu odluku donio je Hrvatski sabor 25. rujna 2015. godine – odluka za sudjelovanje hrvatskih vojnika nije bila isključivo na premijeru Milanoviću.

Primorčeva tvrdnja netočno prikazuje prirodu misije i odgovornost za odluku te sugerira individualnu krivnju premijera Milanovića bez uvažavanja šireg konteksta i procedura. Prema metodologiji Raskrinkavanja, izjava Dragana Primorca je manipulativna.

Manipulacija

Objava koja koristi točne podatke, ali ih objašnjava na pogrešan način i dovodi do lažnih ili netočnih zaključaka; iskrivljavanje činjenica.

Ocjene koje dajemo provjerenim tvrdnjama nalaze se u našoj metodologiji.

Projekt Raskrinkavanje.hr podržava Europski fond za medije i informacije, kojim upravlja Zaklada Calouste Gulbenkian.

Isključivu odgovornost za bilo koji sadržaj koji podupire Europski fond za medije i informiranje snose autori i on ne mora nužno odražavati stajališta EMIF-a i partnera Fonda, Zaklade Calouste Gulbenkian i Europskog sveučilišnog instituta.