Autorica: Ema Grgić

TVRDNJA:

»Eurostat je objavio podatke da je Hrvatska četvrta zemlja po najgorem standardu u Europi. Gori od nas bi bili samo Grčka, Rumunjska i Bugarska. Konkretno, više od 66 posto stanovnika, a to su dvije trećine stanovništva, teško spaja kraj s krajem. Imaju poteškoća prilikom namirivanja svojih osnovnih potreba.«

Izvorna objava: Pressing, N1

Ocjena:

Branka Lozo, predsjednička kandidatkinja iz redova novoosnovane stranke Dom i Nacionalno okupljanje (DOMiNO), 22. listopada gostovala je u Pressingu, političkom talk showu N1 televizije, gdje je između ostalog govorila o ekonomskoj i gospodarskoj nerazvijenosti države.

Kako bi naglasila koliko Hrvatska zaostaje za drugim članicama Europske unije, pozvala se na statističke podatke Eurostata koji je u listopadu objavio rezultate istraživanja životnog standarda. Prema Lozo, s više od 66 posto »stanovništva koje teško spaja kraj s krajem, Hrvatska je četvrta zemlja po najgorem standardu u Europi. Gori od nas bi bili samo Grčka, Rumunjska i Bugarska.«

Na podatke Eurostata kandidatkinja se referirala i kasnije; sličnu tvrdnju ponovila je za tjedan dana prilikom gostovanja u emisiji »Rendezvous s Ratkom Martinovićem« u produkciji televizije Z1, kao i 10. studenog, tijekom intervjua tjedna u sklopu političkog magazina televizije N1, »Točka na tjedan«.

Spajanje kraja s krajem 

Eurostat je 15. listopada objavio Izvješće o životnom standardu u Europskoj uniji za 2023. godinu, prema kojem se Hrvatska nalazi u skupini zemalja u kojima »više od 65 posto stanovnika ima barem nekih poteškoća u spajanju kraja s krajem«. Mjerenje razine poteškoća ovisilo je o percepciji pojedinca.

Pritom, postoci objavljeni u izvješću rezultat su zbroja nekoliko kategorija. 

Eurostat (ne)mogućnost spajanja kraja s krajem dijeli na šest kategorija: kućanstva koja vrlo teško spajaju kraj s krajem, kućanstva koja teško spajaju kraj s krajem, kućanstva koja s poteškoćom spajaju kraj s krajem, kućanstva koja relativno lako spajaju kraj s krajem, kućanstva koja lako spajaju kraj s krajem te kućanstva koja vrlo lako spajaju kraj s krajem. 

U izvješću na koje se kandidatkinja Lozo poziva, ovih šest kategorija objedinjeno je u dvije grupe  – kućanstva s barem nekim poteškoćama u spajanju kraja s krajem te kućanstva koja u tome nemaju nikakvih poteškoća.

Ako se kategorije kućanstava promatra zasebno, Hrvatska se sa 44,3 posto u kategoriji kućanstva koja s poteškoćom spajaju kraj s krajem nalazi na dnu ljestvice. Gore rezultate ostvarile su samo Bugarska (45 posto) i Litva (48 posto). 

U kategoriji kućanstva koja teško spajaju kraj s krajem, EU prosjek je 12,3 posto, a Hrvatska se s 15,3 posto nalazi na osmom mjestu od dna ljestvice. Europski prosjek u kategoriji kućanstva koja jako teško spajaju kraj s krajem iznosi 6,8 posto, a Hrvatska je sa svojih 6,7 posto iznad EU prosjeka i nalazi se na jedanaestom mjestu od dna.

Također, Hrvatska u ovim kategorijama unazad zadnjih par godina bilježi napredak. 

Od 2017. do 2023. godine, najveći pomak ostvarila su kućanstva koja teško spajaju kraj s krajem i to za 13,1 posto. Postotak kućanstva koja jako teško spajaju kraj s krajem u istom je razdoblju s 15,5 posto opadao do prošlogodišnjih 6,7 posto – kada je Hrvatska po prvi put dospjela iznad europskog prosjeka. 

Kako Eurostat mjeri životni standard 

Iako je spajanje kraja s krajem jedna od kategorija kojom Eurostat mjeri životni standard – ono nije jedini kriterij. 

Uz šest kategorija kućanstava, mjerenje životnog standarda uključuje i druge varijable – poput rizika od siromaštva i socijalne isključenosti ili materijalne i socijalne deprivacije. Prema podacima Eurostata za 2023. godinu, Hrvatska ovdje ostvaruje bolje rezultate od prosjeka zemalja EU.

Jedan od pokazatelja životnog standarda koje mjeri Eurostat je i stvarna individualna potrošnja (SIP), odnosno sva dobra i usluge koja kućanstva stvarno troše. S obzirom na to da se prilikom izračuna koristi umjetna valuta koja eliminira razlike u cijenama između zemalja, Eurostat SIP smatra dobrim pokazateljem materijalnog blagostanja kućanstva. 

Prema SIP-u, Hrvatska je u 2023. godini bila 22 posto ispod prosjeka EU zemalja, što je smješta na šesto mjesto od dna ljestvice. Ispod Hrvatske nalaze se Estonija, Latvija, Slovačka, Bugarska i Mađarska.

Iako podaci na koje se Lozo poziva jesu dio službenih statistika, ona ih iznosi tek parcijalno. 

Branka Lozo nije odgovorila na upit Oštra. 

Zaključak

Branka Lozo u tri televizijska gostovanja pozvala se na podatke Eurostata – tvrdi da je Hrvatska prema rezultatima njihovog istraživanja »četvrta zemlja po najgorem standardu u Europi« te da »više od 66 posto stanovnika teško spaja kraj s krajem«. 

Eurostat je u izvješću za 2023. godinu ustanovio kako je 66,3 posto hrvatskog stanovništva imalo barem neke poteškoće u spajanju kraja s krajem i Hrvatska uistinu jest na četvrtom mjestu od dna ljestvice. Međutim, ovi podaci odnose se na dvije grupe – kućanstva s barem nekim poteškoćama u spajanju kraja s krajem te kućanstva koja u tome nemaju nikakvih poteškoća. 

Među onima s barem nekim poteškoćama objedinjene su tri različite kategorije kućanstva, među kojima su i ona koja teško spajaju kraj s krajem. U toj kategoriji, Hrvatska se s rezultatom od 15,3 posto nalazi na osmom mjestu od dna ljestvice, dok je u kategoriji kućanstva koja jako teško spajaju kraj s krajem, sa 6,7 posto Hrvatska na jedanaestom mjestu – malo iznad prosjeka zemalja članica EU. 

Prema klasifikaciji iz koje Lozo preuzima podatke, Hrvatska se doista nalazi na četvrtom mjestu od dna ljestvice. Međutim, ti se podaci ne odnose na »više od 66 posto stanovnika koji teško spajaju kraj s krajem«, kako tvrdi, već na one koji imaju barem neke poteškoće.

Također, kategorija spajanja kraja s krajem nije jedini pokazatelj životnog standarda. Eurostat za njegovo određenje koristi mnogo drugih kategorija i varijabli, a unutar kojih se u nekim slučajevima pokazalo da je Hrvatska znatno bolje pozicionirana. 

Tvrdnja Branke Lozo, prema metodologiji Raskrinkavanja.hr, spada u sivu zonu jer je riječ o djelomično istinitoj informaciji.

Siva zona

Tvrdnja koji je samo djelomično istinita. Ocjenu koristimo i za tvrdnje koje se, zbog nedostatka pouzdanih podataka, vjerodostojnih stručnih mišljenja ili relevantnih protuargumenata, ne mogu jednoznačno ocijeniti.

Ocjene koje dajemo provjerenim tvrdnjama nalaze se u našoj Metodologiji.

Projekt Raskrinkavanje.hr podržava Europski fond za medije i informacije, kojim upravlja Zaklada Calouste Gulbenkian.

Isključivu odgovornost za bilo koji sadržaj koji podupire Europski fond za medije i informiranje snose autori i on ne mora nužno odražavati stajališta EMIF-a i partnera Fonda, Zaklade Calouste Gulbenkian i Europskog sveučilišnog instituta.