Saborski zastupnik i kandidat Mosta na predsjedničkim izborima kritizirao je proces uvođenja nove valute u Hrvatskoj, a poseban je naglasak stavio na rast cijena namirnica.

Autorica: Matea Grgin

TVRDNJA:

»Mirovine su porasle samo 7%, dok su cijene osnovnih namirnica, poput kruha, skočile za 57%, a dječja hrana za 36%.«

Izvorna objava: Facebook, Miro Bulj

Ocjena:

»Narodni kandidat za predsjednika Hrvatske« iz redova Mosta Miro Bulj na svojoj službenoj Facebook stranici objavio je 15. listopada videozapis svog govora iz sabora od 18. rujna ove godine, u kojem je govorio o posljedicama promjene službene valute u Hrvatskoj. U objavi, između ostalog, naveo je i da su od uvođenja eura »mirovine porasle samo 7%, dok su cijene osnovnih namirnica, poput kruha, skočile za 57%, a dječja hrana za 36%.« 

Riječ je o temi o kojoj Bulj često govori na saborskim sjednicama, gdje u kontekstu rasta maloprodajnih cijena obično ističe rast cijena osnovnih namirnica poput jaja i kruha – rast cijena od konkretnih 57 posto spomenuo je u barem šest različitih navrata tijekom treće sjednice aktualnog saziva. 

Statistički podaci o kretanju prosječnih mirovina i njihovog udjela u prosječnim neto plaćama objavljeni su i javno dostupni na stranicama Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO), pri čemu su za predmetnu temu relevantni podaci o mirovinama bez međunarodnih ugovora, odnosno bez podataka o primanjima umirovljenika koji ih ostvaruju u drugim državama.

Podaci HZMO-a pokazuju rast od 5,12 postotnih bodova u odnosu na prosječnu neto plaću u referentnom razdoblju – od uvođenja eura do trenutka izjave zastupnika Bulja.

Prilikom uvođenja eura kao službene valute, jedan od glavnih alata za zaštitu potrošača bilo je dvojno iskazivanje cijena. Za vrijeme trajanja te zakonske obveze – od rujna 2022. pa sve do kraja 2023. godine – podatke o kretanju prosječne vrijednosti širokog spektra proizvoda pratio je i redovito objavljivao Državni zavod za statistiku (DZS). Nakon toga prestaje se objavljivati službena evidencija, a javnost više nema uvid u promjene cijena specifičnih artikala.

Ipak, DZS je na upit Raskrinkavanju dostavio podatke o poskupljenju kruha i dječje hrane od siječnja 2023. do rujna 2024. godine. Prema njihovoj evidenciji, u navedenom razdoblju dječja hrana je poskupila 7 posto, a kruh 5,2.

Iako prikupljaju podatke, iz Zavoda su objasnili kako se prosječne cijene ne objavljuju iz metodoloških razloga, već da »rezultate objavljuju u agregiranom obliku, u formi indeksa i stopa«. Riječ je o Indeksu potrošačkih cijena kojeg računaju na temelju »reprezentativne košarice dobara i usluga«, a koji se koristi kao opća mjera za izražavanje inflacije. Za sve namirnice pritom vrijedi ista stopa jer se indeks sastoji od tek četiri komponente – Hrana, piće i duhan, Usluge, Energija te Industrijski neprehrambeni proizvodi. 

»Stopa inflacije je agregatni pokazatelj, na razini nacionalnog gospodarstva. Međutim, kada vi nju računate po socijalnim stratusima, što znači stopa inflacije od 3-4 posto za populaciju umirovljenika? Ili radnike koji primaju minimalni dohodak? Njima je inflacija puno veća, nema veze s 3-4 posto«, komentirao je za Raskrinkavanje ekonomski analitičar i profesor Luka Brkić.

Percepcija inflacije, odnosno osobni dojam o rastu cijena ovisi o strukturi individualne potrošnje: »Recimo da ste vi umirovljenik; čak i da imate i prosječnu mirovinu, vama u strukturi potrošnje najveći dio zauzima hrana, režije… I onda potrošite 30, 40, možda i 50 posto svog mjesečnog dohotka na te artikle. Onda je vama inflacija 30, 40 ili 50 posto, ne 3, 4 ili 5 posto,« zaključio je Brkić.

»U javnom prostoru se sve više pojavljuju informacije o porastu cijena nekog artikla ili usluga, i svatko tko to iznosi, iznosi iz svog iskustva i primjera. Jedan će reći kruh i mlijeko, drugi će reći tenisice, treći će reći lijek bez recepta u apoteci, četvrti će reći ‘odem na plac, poskupila je zelena tržnica’. Sve više ljudi ukazuje na konkretne primjere poskupljenja, to je bitno« smatra profesor i ekonomski analitičar Mladen Vedriš. 

Miro Bulj nije odgovorio na upit Raskrinkavanja. Njegov odgovor ćemo objaviti kad ga dobijemo.

Zaključak

Miro Bulj na svojoj je Facebook stranici 15. listopada tvrdio da su od uvođenja eura »mirovine porasle samo 7 posto, dok su cijene osnovnih namirnica, poput kruha, skočile za 57%, a dječja hrana za 36%«.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, u siječnju 2023. godine prosječne mirovine su iznosile 437,87 eura (41,88 posto prosječne neto plaće), a u kolovozu 2024. godine 620,13 eura (47,2 posto prosječne plaće) – riječ je o rastu od tek 5,12 postotnih bodova, a ne 7.

Prema evidenciji koju je Državni zavod za statistiku podijelio s Raskrinkavanjem, cijena dječje hrane je u tom razdoblju rasla 7 postotnih bodova, a kruha 5,2.

Tvrdnja Mire Bulja je netočna prema metodologiji Raskrinkavanja jer prema službenim podacima relevantnih institucija cijene proizvoda koje navodi nisu rasle koliko on tvrdi, dok su mirovine rasle manje no što je rekao. Pritom postoji mogućnost da je riječ o subjektivnoj percepciji inflacije.

Netočno

Tvrdnja za koju smo neovisnom provjerom činjenica utvrdili da je neistinita. Oznaku koristimo za tvrdnje za koje se ne može pouzdano dokazati da je autor namjerno širio krivu informaciju, ali je jasno da se ne radi o slučajnoj pogrešci.

Ocjene koje dajemo provjerenim tvrdnjama nalaze se u našoj metodologiji.

Projekt Raskrinkavanje.hr podržava Europski fond za medije i informacije, kojim upravlja Zaklada Calouste Gulbenkian.

Isključivu odgovornost za bilo koji sadržaj koji podupire Europski fond za medije i informiranje snose autori i on ne mora nužno odražavati stajališta EMIF-a i partnera Fonda, Zaklade Calouste Gulbenkian i Europskog sveučilišnog instituta.