Ana Čelar, Ema Grgić

–

Od 300 hrvatskih kandidata za Europski parlament, samo ih je 40 na TikToku. Analiza njihovih profila pokazala je da najviše pratitelja imaju Nina Skočak i Ivan Pernar, čije liste nisu osigurale niti jedan mandat.

Hrvatski kandidati na europskim izborima u političkoj komunikaciji rijetko koriste TikTok. Od njih 300, samo 40 posjeduje TikTok profil na kojem su objavili nekakav sadržaj.

Novinari Oštra su u sklopu međunarodnog novinarskog projekta Firehose of Falsehood analizirali 10 najpraćenijih TikTok profila među kandidatima za europski parlament. Prema preliminarnim rezultatima izbora, nitko od njih neće sudjelovati na sjednicama u Bruxellesu.

TikTok, inače najpopularnija mreža među adolescentima i mladima, idealan je kanal za dosezanje dobne skupine koju karakterizira demobilizacija, nepovjerenje i nedostatak interesa za politiku. To je prepoznao vodeći globalni znanstveni, tehnički i medicinski izdavač Springer u svom udžbeniku Fast Politics.

Kandidati jašu na algoritmima

Nina Skočak, nositeljica kandidacijske liste grupe birača na izborima za Europski parlament, s gotovo 220 tisuća pratitelja najpraćenija je među kandidatima, dok se na drugom mjestu našao Ivan Pernar iz istoimene stranke s njih 150 tisuća. 

Na trećem mjestu, s velikom razlikom u praćenosti u odnosu na prva dva kandidata nalazi se aktualni premijer i nositelj liste HDZ-a, Andrej Plenković. Iako je s HDZ-ove liste izabrano šestero zastupnika, umjesto prvog na listi Andreja Plenkovića i druge Dubravke Šuice, u Europski parlament idu 7. i 8. s liste – zastupnici iz prošlog saziva Sunčana Glavak i Tomislav Sokol.

Praćenost profila nije nužno povezana s brojem pregleda TikTok objava, kao ni interakcijama korisnika s njihovim sadržajem – statistika uvelike ovisi o aktivnosti profila i TikTokovom algoritmu.

Iako kandidatkinja Skočak prednjači po ukupnom broju pregleda i interakcija, sadržaj premijera Plenkovića u prosjeku ostvaruje najviše komentara po pojedinačnoj objavi – njih više od 700. Kolakušićeve pojedinačne objave prosječno dosegnu oko 400 komentara, kod Skočak se taj broj kreće oko 180, a kod Pernara oko 150.

No, Plenković s prosječnih 170 tisuća pregleda po videu nije ni blizu Skočak, čije se pojedinačne objave prosječno prikažu korisnicima 400 tisuća puta. Također, po pojedinačnoj objavi prestiže ga i manje praćeni Kolakušić – njegove objave u prosjeku sakupe više od 200 tisuća pregleda. Za usporedbu, Pernarove pojedinačne objave unatoč visokoj praćenosti u prosjeku imaju nešto manje od 130 tisuća pregleda. 

Neumorni protivnici cijepljenja

Oštro je prilikom analize profila s najviše pratitelja posebnu pažnju posvetio najpopularnijim dezinformacijskim narativima i utvrdio kako su ih širila četvorica kandidata – koji također nisu osvojili mandate u Europskom parlamentu. 

Iako je odluku o proglašenju kraja epidemije koronavirusa Vlada donijela još u svibnju prošle godine, TikTokom se i dalje šire netočne tvrdnje o virusu i cjepivu. Te su dezinformacijske narative prigrlili i pojedini kandidati za Europski parlament koji je još 2020. godine prepoznao kako "mnogi šire dezinformacije jer u njih vjeruju, bez namjere da prouzroče štetu", no da postoje i slučajevi u kojima je cilj "politički – potkopavanje Europske unije ili promjena političkog smjera.” 

Jedan od spornih narativa odnosi se na uzročno-posljedičnu vezu cijepljenja Pfizerovim cjepivom i Bellove paralize lica, koju je na svom TikToku promovirao i Ivan Pernar. Na snimci objavljenoj 2020. godine Pernar odluku o necijepljenju opravdava snimkom medicinske sestre Khalile Mitchell iz Tenneseeja koja je nakon cijepljenja navodno ostala paralizirana, a koja se sustavno uklanja s društvenih mreža.

Faktograf je u siječnju 2021. godine ove tvrdnje provjerio i ocijenio netočnima – naime, čak je i direktorica Ureda za komunikacije pri Zavodu za zdravstvo u Tennesseeju rekla kako u njihovom sustavu zdravstvenih radnika ne postoji nitko tko se zove Khalilah Mitchell.

Dezinformacije o pandemiji koronavirusa Pernar je širio prije nekoliko godina, u počecima svoje TikTok karijere, da bi kasnije prioritizirao druge, aktualnije teorije zavjere.

Suprotno tome, protivnicima cijepljenja se u predizbornoj kampanji u travnju ove godine dodvoravao Mislav Kolakušić, koji je prema nalazima Faktografa u televizijskom gostovanju samo nekoliko dana kasnije iznio i niz netočnih teza o COVID-u.

Kolakušić nije jedini koji se u kampanji koristio ovakvim dezinformacijama – netočne tvrdnje u vrijeme izbora na svom je profilu iznosio i Marin Miletić.

Inače, Miletić i Pernar su na svojim društvenim mrežama često promovirali i svoje Telegram profile. Oštro je već pisao o Telegramu kao utočištu za dezinformatore – za razliku od drugih popularnih društvenih mreža, relativno slaba moderacija sadržaja na Telegramu plodno je tlo za širenje raznih teorija zavjera.

Migracije, strani radnici i “Velika zamjena”

Posebni tim Europske unije za dezinformacije upozorio je još 2020. godine da bi širenje dezinformacija povezanih s koronavirusom u regiji Zapadnog Balkana moglo postati “oružje protiv migranata”. Četiri godine kasnije, temeljem istraživanja Jadranskog opservatorija za digitalne medije (ADMO) čiji je član i slovenski Oštro, na okruglom stolu o utjecaju dezinformacija na izbore 2024. godine zaključeno je da će hrvatskim dezinformacijskim ekosustavom dominirati narativi o migrantima i stranim radnicima.

Upravo te dezinformacije samo nekoliko mjeseci kasnije širio je Marin Miletić. Na svom TikTok profilu 15. svibnja komentirao je novi Pakt Europske unije o migracijama i iznio niz tvrdnji čiju je vjerodostojnost kasnije provjerio Faktograf i zaključio kako se navodi iz dokumenata Europske unije koji se odnose na migracije i azil ne podudaraju s narativom videa.

Pritom, Miletić u objavi nije naveo na koji se službeni dokument navodno poziva, a u video je umetnuo samo dio novinske stranice – tekst koji je također citirao selektivno,a a prema navodima Faktografa i pogrešno tumačio. 

Dezinformacije o migrantima na TikToku raspirivao je i Miletićev kolega s Telegrama, Ivan Pernar. On je krajem prošle godine na TikToku propagirao mit o navodnim povlasticama za migrante; tvrdio je kako im se dijeli smještaj i novac, dok “naši beskućnici spavaju po tramvajima”. Pernarove tvrdnje Faktograf je također već provjerio i utvrdio kako “azilanti imaju pravo, ali ne i prednost, pri traženju najma gradskih stanova” te da je “samo 19 državnih stanova iskorišteno za smještaj azilanata.”

Međutim, u hrvatskom dezinformacijskom krajoliku prihvaćena je i puno opasnija teorija zavjere, čiji je fokus upravo na migracijama. Riječ je o “velikoj zamjeni stanovništva” na koju je još 2019. upozoravao Faktograf, a prema kojoj je plan globalnih elita istrijebiti bijelo stanovništvo u Europi. 

Iako nema činjenično utemeljenje, ovu su zavjeru u svom sadržaju promovirali Miletić i Pernar, a u svoj TikTok sadržaj uključio ju je i Miletićev stranački kolega Nikola Grmoja – iako u govoru o migracijama koji je održao u saboru nije eksplicitno spomenuo ovaj narativ, prilikom objave isječka jasno je istaknuo rečenicu: “U tijeku je zamjena stanovništva.”

Priča je nastala u suradnji s češkim istraživačkim portalom Investigace.cz, u sklopu projekta Firehose of Falsehood koji istražuje dezinformacijski ekosustav, orkestriran od strane ruskog državnog aparata.