Anja Vladisavljević

—

Međunarodne organizacije za zaštitu zviždača poručile su da zviždači u Europskoj uniji još nisu odgovarajuće zaštićeni jer je većina država članica, uključujući i Hrvatsku, propustila u roku uskladiti svoje zakone s europskom direktivom

Hrvatska je vlada sredinom prosinca u saborsku proceduru uputila Prijedlog Zakona o zaštiti prijavitelja nepravilnosti, kojim se usklađuje hrvatsko zakonodavstvo s Direktivom Europske unije o zaštiti osoba koje prijavljuju povrede prava Unije.

Prema izvještaju međunarodne mreže za zaštitu zviždača Whistleblowing International Network (WIN) i Transparency International (TI), Hrvatska je, međutim, među 11 članica EU-a koje su do sada samo pripremile prijedlog zakona. Krajnji rok za implementaciju Direktive u zakonodavstvima država članica bio je 17. prosinca ove godine.

Prema podacima WIN-a i TI-ja, samo pet od 27 država članica to je učinilo na vrijeme – Švedska, Danska, Portugal, Malta i Litva – a u tri zemlje – Francuskoj, Nizozemskoj i Estoniji – o zakonu se trenutno raspravlja u parlamentu.

Europski parlament i Vijeće EU-a Direktivu su donijeli u listopadu 2019. godine. Njezina je svrha postaviti zajedničke minimalne standarde zaštite zviždača, između ostalog u području javne nabave, javnog zdravstva i zaštite okoliša.

U WIN-u su objasnili da kašnjenja u provedbi direktiva Europske unije nisu neuobičajena, ali su naglasili i da ostaje pitanje jesu li države ozbiljno shvatile zaštitu zviždača.

»U ovom se slučaju kašnjenja u zakonodavstvu, kao i u praksi, mogu pretvoriti u odmazdu protiv onih koji progovore. Zviždači ostaju nezaštićeni, a nepravilnosti koje ugrožavaju živote, planet ili prijeko potrebna javna sredstva ostaju skrivene jer oni koji su mogli progovoriti strahuju«, poručili su iz WIN-a.

Prema ovogodišnjem Globalnom korupcijskom barometru Transparency Internationala, samo 47 posto građana Europske unije smatra da mogu sigurno prijaviti korupciju, dok 45 posto strahuje od odmazde. Strah od posljedica prijave korupcije najveći je na Cipru (76 posto), zatim u Hrvatskoj (72 posto), Sloveniji (66 posto) te Bugarskoj (65 posto).

Ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica predstavio je novi zakon o zviždačima na konferenciji koju je 16. prosinca organiziralo nekoliko institucija, uključujući Ured pučke pravobraniteljice i njegovo ministarstvo.

»Vjerujemo da će novi Zakon o zaštiti prijavitelja nepravilnosti pridonijeti ne samo jačanju pravne zaštite zviždača, nego i jačanju svijesti građana da prijavljuju nepravilnosti«, rekao je tada ministar Malenica.

Zakon prijavitelju nepravilnosti jamči pravo na sudsku zaštitu, naknadu štete, zaštitu identiteta i povjerljivosti te primarnu besplatnu pravnu pomoć. Vlada, u dokumentu koji je proslijedila Saboru, ističe da su prava zviždača u Hrvatskoj zakonom regulirana od 2019. godine, a da se novi zakon donosi »prvenstveno zbog potrebe usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije«. 

Gostujući na N1 televiziji, Robert Ravenščak iz Centra za zaštitu zviždača, udruge koja je sudjelovala na javnom savjetovanju novog zakona, istaknuo je da u zakonu postoji niz manjkavosti, na primjer anonimnost prijavitelja, koja je, prema njemu, nedovoljno jasno obrađena. Problematično mu je i što je javna rasprava trajala samo 20 dana i što se zakon stavlja u proceduru samo »da bismo se uskladili s EU-om«.