Oštro

—

Nacrt klimatskog sporazuma o kojem će raspravljati svjetski diplomati okupljeni na summitu u Glasgowu ugledao je danje svjetlo i izazvao nezadovoljstvo organizacija za zaštitu okoliša

Prva verzija klimatskog sporazuma o kojem će idućih dana pregovarati diplomati iz gotovo 200 država na UN-ovu sastanku na vrhu COP26 o klimatskim promjenama u Glasgowu objavljena je u srijedu. U njoj se zemlje sudionice poziva da ojačaju svoje klimatske ambicije i planove.

U nacrtu se od država traži da do kraja sljedeće godine preispitaju i ojačaju vlastite ciljeve za 2030. godinu. Pritom se poziva na Pariški klimatski sporazum u kojem stoji da svaka potpisnica može u bilo kojem trenutku prilagoditi svoj doprinos kako bi ga učinila ambicioznijim.

Jedan od glavnih ciljeva Pariškoga klimatskog sporazuma, koji je postignut potkraj 2015. godine, zaustavljanje je globalnog zatopljenja na znatno manje od 2 stupnja Celzija i nastojanje da ga se ograniči na 1,5 stupnjeva, čime bi se uvelike smanjili rizici i utjecaji klimatskih promjena.

Države sudionice poziva se da ubrzaju postupno ukidanje ugljena i subvencija za fosilna goriva, a razvijene zemlje da »hitno povećaju« financijsku potporu siromašnijim zemljama, kojima je potrebna snažnija prilagodba na utjecaje klimatskih promjena.

Premijer Andrej Plenković najavio je prošli tjedan u Glasgowu da će Hrvatska do 2030. godine smanjiti emisije ugljika za 45 posto, a ugljen će napustiti najkasnije 2033. godine.

Stručnjaci koji prate summit kažu da zahtjevi iskazani u tom dokumentu i dalje nisu dovoljni za spas planeta od katastrofalnih učinaka klimatskih promjena. Izvršna direktorica vodeće međunarodne organizacije za zaštitu okoliša Greenpeacea Jennifer Morgan tvrdi kako nije posrijedi plan koji će riješiti klimatsku krizu, nego »dogovor da ćemo svi držati palčeve i nadati se najboljemu«.

»Pregovarači ne bi trebali ni razmišljati o odlasku iz grada dok ne postignu dogovor koji odgovara ovom trenutku«, rekla je Morgan.

Kako je u srijedu izvijestio Washington Post, u Europskoj uniji – koja ističe da su njezine klimatske ambicije snažnije nego drugdje u svijetu – problem emisije štetnih plinova rješava se neodgovarajuće jer se njezino smanjenje postiže spaljivanjem biomase umjesto ugljena.

»Kad bi se svijet ponašao kao Europa, gorjelo bi užasno puno drva«, piše Washington Post.