Oštro

—

Ilegalni i krivotvoreni pesticidi roba su koja se širi europskim crnim tržištem, a i sama proizvodnja takvih proizvoda na tlu Europske unije je u porastu, izvještava Europol

Europski policijski ured (Europol) ovog je tjedna upozorio na porast proizvodnje ilegalnih i krivotvorenih pesticida na teritoriju Europske unije.

U ovogodišnjoj operaciji Silver Axe, koja je trajala od siječnja do travnja, Europol je zaplijenio više od 1000 tona takvih proizvoda, a uhićeno je 10 osoba.

U toj su operaciji pronađeni dokazi da su se nedozvoljeni pesticidi krijumčarili u EU iz susjednih regija, dok su se neki proizvodili lokalno na području EU-a – na što ukazuje povećanje zapljena proizvodne opreme i sirovina.

Europol je utvrdio nekoliko načina na koji takvi proizvodi kruže Europom. Prvi je uvoz skoro gotovih proizvoda u pakiranjima koja podsjećaju na poznate robne marke. Nakon uvoza na takve proizvode treba, prije plasiranja na crno tržište, staviti etiketu.

Drugi je način uvoz ilegalnih sastojaka za proizvodnju pesticida. Kako bi se smanjile šanse za otkrivanje, te se kemikalije koriste samo u završnoj fazi proizvodnje u pogonima, gdje se također krivotvori ambalaža. Jedan takav slučaj otkriven je u Bugarskoj.

Europol je priopćio da je krijumčarenje ilegalnim pesticidima na jugu Europe i području oko Crnog mora u porastu. Dodali su kako sve više slučajeva uključuje ilegalne pesticide podrijetlom iz Turske, ali da Kina i dalje ostaje glavni izvor.

Direktorica Europola Catherine De Bolle upozorila je kako unatoč niskoj prodajnoj cijeni, neodobrena sredstva za zaštitu bilja imaju vrlo visoku cijenu za okoliš, javno zdravlje, ali i poljoprivrednu industriju. »Lažni i ilegalni pesticidi mogu naštetiti poljoprivrednicima, njihovim sredstvima za preživljavanje te održavanju pčelinjih zajednica«, izjavila je De Bolle u priopćenju.

Kako je u veljači izvijestio Oštro, koji je sudjelovao u istraživanju međunarodnih novinara »Pesticidi na poslu«, bolesti poljoprivrednika uzrokovane dugotrajnom izloženošću pesticidima u cijeloj Europi ne prate se u dovoljnoj mjeri.

Registar profesionalnih bolesti Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo ne spominje pesticide kao uzročnike profesionalnih bolesti poljoprivrednika.

Hrvatski znanstvenici koji se bave utjecajem pesticida na ljudsko zdravlje imaju poteškoća zbog nedovoljne količine podataka. Pritom su oni podaci koji postoje – nepouzdani jer se temelje na broju prodanih pripravaka u Hrvatskoj, ali ne i na stvarnoj potrošnji pesticida, koji se često kupuju u susjednim zemljama pa se službeno ne bilježe.