Ante Pavić, novinari projekta Recovery Files

—

 Konzultantska tvrtka KPMG Advisory SA hrvatsku vladu je savjetovala u vezi smanjenja poreznog tereta prilikom izrade Nacionalnog plana otpornosti i oporavka od pandemije covida-19 vrijednog ukupno 6,3 milijarde eura.

Konzultantsko-revizorska tvrtka KPMG Advisory SA našla se na listi Europske komisije EDES u kojoj su navedene osobe ili subjekti koji se isključuju iz financiranja proračuna EU zbog profesionalne povrede, prijevare, korupcije i drugih kriminalnih radnji ili značajnih nedostataka u ispunjavanju njihovih glavnih ugovornih obveza.

Bila bi to samo još jedna tvrtka koja se našla na listi, da nije u pitanju kompanija koja je 2021. savjetovala hrvatsku vladu u vezi smanjenja poreznog tereta prilikom izrade Nacionalnog plana otpornosti i oporavka vrijednog ukupno 6,3 milijarde eura.

Za taj je posao KPMG Advisory SA dobio 299.400 eura.

Hrvatska vlada nije odgovorila na Oštrovu zamolbu da komentira činjenicu da se konzultantska kuća koja ju je savjetovala našla na listi prekršitelja profesionalnih standarda.  

Komisija je 2021. godine 13 puta angažirala KPMG Advisory SpA – talijanski odjel međunarodne računovodstvene tvrtke. Ugovori su iznosili ukupno 3,7 milijuna eura, a svi su potpisani u prvoj polovici 2021. godine.

U ljeto te godine Komisija je iznenada promijenila mišljenje o KPMG Advisory SpA nakon što je tvrtka započela s novim projektom u Italiji: digitalizacijom stečajnih predmeta. Toga je dana Komisija odlučila isključiti tvrtku iz ugovora s EU-om na 18 mjeseci. Razlog: »teška profesionalna greška«.

Nije jasno u čemu točno je KPMG Advisory pogriješio. Crna lista na koju je tvrtka dodana odnosi se samo na članak 136. stavak 1. točka (c) Uredbe o financijskim pravilima EU po kojoj problematične osobe ili tvrtke ne mogu sudjelovati u javnim natećajima i pozivima. 

Spomenuta točka opisuje neke od razloga za donošenje sudske ili administrativne odluke o »teškoj profesionalnoj greški«, recimo, kad se radi o prevari ili lažnom predstavljanju, kršenju prava intelektualnog vlasništva, antikompeticijskom djelovanju ili dobivanju povjerljivih informacija koje bi mu mogle dati neopravdane prednosti u postupku dodjele sredstava.

Međutim, KPMG je u rujnu 2021. godine podnio tužbu Sudu Europske unije kako bi poništio odluku Komisije, no pitanja novinara nije željela komentirati.

Europska komisija sve se više oslanja na privatne konzultantske tvrtke u osmišljavanju ili provedbi reformi država članica, prema saznanjima novinara iz nekoliko europskih zemalja, među kojima je i Oštro, u projektu Recovery Files koji vodi nizozemski portal Follow the money.

Prošle je godine Europska komisija privatnim konzultantima isplatila nešto više od 50 milijuna eura za pomoć članicama u provedbi reformi. Najveći primatelj bila je irska konzultantska tvrtka AARC, zatim belgijski ogranak međunarodne mreže konzultantskih tvrtki PwC i belgijski ogranak Ernst & Young.

Države članice mogu od Europske komisije zatražiti pomoć u planiranju ili provedbi reformskih programa putem instrumenta tehničke pomoći. Kako su pojasnili novinarima projekta Recovery Files pri Europskoj komisiji, oko 60 posto zahtjeva prošle godine odnosilo se na provedbu reformi na koje su se zemlje članice obvezale u svojim planovima oporavka nakon pandemije.

Povjerenica za inovacije Mariya Gabriel u svom obraćanju Europskom parlamentu prošlog siječnja nazvala je instrument tehničke pomoći »kohezijskom politikom javne uprave«. No umjesto novca, koji Komisija dodjeljuje kroz klasičnu kohezijsku politiku, nudi ekspertizu u vidu tehničke pomoći.

Pomoć bi mogli pružiti stručnjaci povjerenstva, no te se usluge sve više povjeravaju vanjskim suradnicima. U 2016. je, primjerice, privatnim tvrtkama u tu svrhu isplatio 2,4 milijuna eura, devet posto budžeta instrumenta za tehničku potporu Glavne uprave za potporu strukturnih reformi Europske komisije. Do prošle godine iznos je porastao na 51,6 milijuna eura, odnosno 40 posto svih sredstava, pokazuju podaci Komisije.

Sve češće oslanjanje na konzultantske kuće primijetio je i Europski revizorski sud koji je o tome objavio posebno izvješće u lipnju ove godine. Nije se ograničio samo na izdatke za instrument tehničke pomoći, već je razmišljao o sklapanju svih konzultantskih ugovora, koji je, prema njihovim saznanjima, također u porastu.

Među ostalim, utvrdili su da povjerenstvo nije na zadovoljavajući način pratilo, upravljalo i smanjivalo rizike zbog pretjerane ovisnosti o pojedinim konzultantima, konkurentske prednosti, koncentracije pružatelja i sukoba interesa.

Sukob interesa može nastati već ako konzultantska tvrtka ima poslovni interes u sektoru koji savjetuje, upozorio je europski ombudsman 2020. ocjenjujući odluku Europske komisije da investicijski fond BlackRock provede studiju o integraciji okoliša, društva i upravljanja ciljeva u europsko bankarstvo.

Španjolska je vlada angažirala konzultantsku tvrtku Deloitte da pomogne u pisanju poglavlja o energiji. Deloitte istodobno savjetuje naftnu tvrtku u dobivanju sredstava iz fonda za oporavak, surađuje s National Wind Energy Association i savjetuje o uvođenju vodika u energetski sektor, jednom od strateških projekata u španjolskom planu.

Budući da Komisija odlučuje o tome kako će pružiti traženu podršku – bilo interno ili izvan nje – države članice nemaju pravo glasa po tom pitanju. Posljedično, talijanska, hrvatska i ciparska vlada sada su zapele s tvrtkom koju je Komisija odabrala za provedbu reformi u njihovim zemljama, dok ista Komisija kaže da je tvrtka kriva za »loše ponašanje«.

Ovaj novinarski istraživački projekat podržan je fondom Investigative Journalism for Europe (IJ4EU).