Oštro

Europski zastupnici izglasali su u četvrtak rezoluciju kojom se traži pokretanje istraga o prekršajima razotkrivenim Pandorinim dokumentima te poboljšanje regulativa vezanih uz sprječavanje pranja novca i porezne prijevare

Europski parlament zatražio je u četvrtak pokretanje temeljitih istraga svih prijestupa razotkrivenih u Pandorinim dokumentima koji su počinjeni na teritoriju Europske unije .

Za rezoluciju naziva »Pandorini dokumenti: zaključci o naporima u borbi protiv pranja novca, poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza« glasalo je 578 zastupnika, 28 ih je bilo protiv, a 79 suzdržanih. Od hrvatskih europarlamentaraca za rezoluciju su glasali svi osim Ladislava Ilčića iz Pokreta za uspješnu Hrvatsku, koji je bio suzdržan.

U rezoluciji objavljenoj 18. listopada navode se najhitnije mjere koje bi EU trebao poduzeti kako bi se zatvorile rupe u nacionalnim zakonima koje i dalje omogućavaju masovno izbjegavanje plaćanja poreza, pranje novca i utaju poreza.

Od Europske komisije zatraženo je da se poduzmu pravne mjere protiv onih država članica koje ne provode zakonodavne regulative te da utvrdi treba li poduzeti pravne mjere protiv nekih od njih. Isto tako, poziva se Europska komisija da pregleda objavljene podatke i analizira moguće buduće pravne korake na razini EU-a te o tome obavijesti Europski parlament. Navodi se i kako bi Ured europskog javnog tužitelja trebao procijeniti postoji li potreba za posebnim istragama.

Nacionalna tijela država članica pozivaju se da pokrenu temeljite istrage svih prekršaja razotkrivenih u Pandorinim dokumentima koji su počinjeni u njihovim jurisdikcijama te da provedu financijsku reviziju svih osoba koje se spominju u njima.

Uz to, u rezoluciji se ističe važnost očuvanja visokih standarda integriteta, poštenja te odgovornosti javnih dužnosnika EU-a. Imenom i prezimenom navedeni su neki od dužnosnika, ne samo europskih, koji su otkriveni u Pandorinim dokumentima – češki premijer Andrej Babiš i predsjednik Cipra Nicos Anastasiades, koji sjede u Europskom vijeću, danski ministar financija Wopke Hoekstra, predsjednik Azerbajdžana Ilham Alijev, bivši britanski premijer Tony Blair, predsjednik Crne Gore Milo Đukanović te bivši ministar iz Malte John Dalli.

Rezolucija navodi i kako same države te Europska komisija moraju uložiti veće napore da bi se utvrdili stvarni vlasnici fiktivnih poduzeća. Istaknuto je također i kako brojne države EU-a kasne s provedbom donesenih pravila o sprječavanju pranja novca i izbjegavanja plaćanja poreza.

Važnost informacija o stvarnim vlasnicima

U uvodu rezolucije objašnjava se kako su Pandorini dokumenti istaknuli važnost informacija o stvarnim vlasnicima u svrhu borbe protiv pranja novca i drugih financijskih kaznenih djela te hitnu potrebu za njihovom javnom dostupnošću i točnošću. Navodi se i kako prema najkonzervativnijim procjenama Europska unija ima globalno najveće gubitke od prebacivanja profita u porezne oaze, koji se procjenjuju na oko 20 posto ukupnog prihoda poreza na dobit.

Prema podacima EU Tax Observatoryja, u 2017. godini u poreznim se oazama nalazilo 7900 milijardi eura, što je, usporedbe radi, osam posto svjetskog BDP-a. Navodi se i kako se procjenjuje da je u Europskoj uniji gubitak od izbjegavanja plaćanja poreza od 50 do 70 milijardi eura na godinu. Rezolucijom su se eurozastupnici požalili kako Pandorini dokumenti otkrivaju da na globalnoj razini napredak reformi na području obuzdavanja poreznih prijevara te izbjegavanja plaćanja poreza nije bio dovoljan. A dosadašnji EU-ovi pravni standardi za transparentnošću – iako su, kako kažu, jedni od najboljih – još nisu adekvatni u razdoblju rastuće mobilnosti kapitala, ljudi i sredstava, ubrzanog razvoja digitalnih financija te sve sofisticiranijih načina skrivanja vlasništva.

Utvrdili su i kako Crna lista poreznih oaza Europske unije nije učinkovita jer ne detektira najgore prekršitelje. Dvije trećine fiktivnih poduzeća iz Pandorinih dokumenata nalazi se, naime, na Britanskim Djevičanskim Otocima, a ta zemlja nije na spomenutoj listi.

 I američki zakonodavci predstavili su nakon Pandorinih dokumenata novi zakon koji bi trebao istražiti trustove, odvjetnike, trgovce umjetninama i druge koji prebacuju svoj novac u američki financijski sustav. Novi zakon trebao bi nadopuniti Zakon o tajnosti banaka jer se njime od ministarstva financija zahtijeva donošenje pravila o dubinskoj analizi za one koji provjeravaju protok stranih sredstava u SAD.

 Banke već sada moraju provjeriti svoje klijente te izvor njihova bogatstva, no odvjetnici, poduzeća za odnose s javnošću i trustovi izuzeti su od takvih dubinskih analiza, što se već ranije kritiziralo. Novi zakon, prema mišljenju stručnjaka, predstavlja najznačajniju reformu od regulative donesene nakon 11. rujna 2001. godine.

 Reakcije nadnacionalnih tijela nakon curenja podataka iz Pandorinih dokumenata nisu neuobičajene. Tako je 2018. godine, dvije godine nakon objave Panamskih dokumenata, Europski parlament donio odluku o poboljšanju Direktive o sprječavanju pranja novca, kojom je predviđeno otkrivanje stvarnih vlasnika svih tvrtki koje posluju na području EU-a.

No kako su u četvrtak utvrdili europski zastupnici, te mjere nisu bile dovoljne.