Anja Vladisavljević, Hrvoje Perica

—

Širitelji dezinformacija, osim što su aktivni na Facebooku, jednoj od najpopularnijih društvenih mreža u Hrvatskoj, koriste i alternativne komunikacijske kanale poput Telegrama. Tako izbjegavaju ograničenja zbog kršenja pravila zajednice koja provodi Facebook

»Ova grupa raspravlja o cjepivima. Kada je riječ o zdravlju, svatko želi pouzdane, ažurne informacije. Prije nego što se pridružite ovoj grupi, možda će vas zanimati informacije koje vam mogu pomoći u odgovorima na vaša pitanja o cjepivima. Posjetite web-stranicu Svjetske zdravstvene organizacije«, stoji u upozorenju Facebooka korisnicima koji bi se željeli priključiti grupi Cijepljenje – Pravo na izbor.

Neovisno o upozorenju, od srpnja 2021. godine više od 5500 korisnika priključilo se toj grupi. Prošle je godine u njoj podijeljeno više od 2000 objava portala na hrvatskom jeziku koje šire dezinformacije.

Oštro je u sklopu europskog prekograničnog projekta Firehose of Falsehood otkrio ukupno 479 Facebook-stranica i javnih grupa u kojima su se dijelile objave s barem jednog od 16 portala za koje smo ranije utvrdili da su dio hrvatskog dezinformacijskog krajolika.

Podaci o širiteljima linkova s takvih portala dobiveni su preko alata CrowdTangle za pretragu i analizu društvenih mreža i obuhvaćaju razdoblje od siječnja do studenog prošle godine. Treba napomenuti da je riječ o raznolikim Facebook-grupama i stranicama te da nisu sve one koje su pronađene preko CrowdTanglea prepoznate kao aktivni širitelji dezinformacija. U nekim slučajevima riječ je o jednom ili nekoliko linkova s dezinformacijskih portala.

Oštro se usredotočio na one u kojima su se takvi linkovi učestalije pojavljivali. Među njima su Facebook-grupe koje administriraju urednici i autori portala Epoha. Sadržaji koje objavljuje često su predmet provjere fact-checking timova iz regije.

Primjerice, hrvatski Faktograf je Epohine sadržaje u prošloj i ovoj godini više od 50 puta ocijenio kao netočne, manipulativne ili izvučene iz konteksta. Teme su uglavnom bile koronavirus i cijepljenje.

Bosansko Raskrinkavanje.ba je sadržaje tog portala obradilo u svojih 30 analiza u kojima je utvrđeno da je Epoha bila izvor ili prenositelj dezinformacija. Epoha se trenutno nalazi na »red-flag« listi na koju je Raskrinkavanje stavilo medije koji su dokazano objavljivali lažne vijesti. Na tu listu dospijeva svaki medij za koji jedanput ocijene da je objavio »lažnu vijest«, a s liste će biti skinut ako u tri iduća mjeseca ne dobije nijednu novu takvu ocjenu.

Prema podacima alata CrowdTangle, objave Epohe od siječnja do studenog 2022. godine podijeljene su na više od 123 javnih Facebook-grupa i stranica.

Glavna urednica Epohe Elia Pekica Pagon i izvršni urednik Branko Pagon aktivni su administratori najmanje 14 javnih Facebook-grupa. Broj članova u tim grupama proteže se od stotinjak do gotovo 6000.

Elia Pekica Pagon je, kako piše na njezinoj internetskoj stranici, autorica više knjiga, publicistkinja je, pjesnikinja, marketinška stručnjakinja i umjetnička fotografkinja. Prema podacima sudskog registra, ona je bila vlasnica dviju tvrtki koje danas više ne posluju, a bile su nakladnice medija – PRO 21 (časopis za marketing Zvono) te Elpeluba (časopis za kulturu komuniciranja Epoha).

Tiskano izdanje prestalo je izlaziti 2009. godine, a ljudi koji su ga stvarali 2020. godine su »odlučili revitalizirati časopis Epoha u digitalnom obliku, kao portal za kulturu komuniciranja«. Branko Pagon je vlasnik obrta s imenom Epoha, koji je nakladnik portala.

Nezadovoljstvo Facebookovom borbom protiv dezinformacija

Uz Facebook-grupe koje administriraju Pekica Pagon i Pagon, Epoha ima i svoj službeni kanal na Telegramu na kojem je prati više od 5000 korisnika, a članovi uredništva tog portala administriraju i grupu na Telegramu News from around the world. Ona ima gotovo 1900 članova i ondje se često dijele Epohini sadržaji.

Na upit Oštra o motivima korištenja javnih i otvorenih Facebook i Telegram-grupa, Elia Pekica Pagon odgovorila je da »nema potrebu ni vremena odgovarati«. Također nije puno komentirala ni ocjene koje su fact-checking portali dali sadržajima Epohe jer ih ne prate, niti »ih smatramo relevantnima, a nemamo ni vremena za to jer to su najobičniji plaćeni cenzori koji se bave uništavanjem svega što nije mainstream«.

Branko Pagon je odgovorio propitujući svrhu Oštrova upita, istraživanja i modela financiranja jer ga je upit »pomalo neugodno iznenadio«. Napisao je da »po svjetskim mjerilima« Epoha ulazi u jedan posto neovisnih portala u Hrvatskoj te objasnio kako im za distribuciju sadržaja trebaju društvene mreže.

Dodao je da koriste Telegram jer su na Facebooku »zamračeni i uništeni od strane vaših kolega iz Faktografa, koji su također obilato financirani iz sličnih izvora kao i Vi«.

Petar Vidov, glavni urednik Faktografa, za Oštro je komentirao optužbe da Faktograf provodi cenzuru i da su za to plaćeni iz inozemstva. Kaže kako »cenzura ima svoju rječničku definiciju« te da ukazivanje na to da je nešto netočno nije cenzura.

Objasnio je da je Faktograf potpuno transparentan i da se na njihovim stranicama u detalje može vidjeti odakle su i kojom količinom novca financirani. »Taj novac uglavnom dolazi iz inozemstva, a ako nas to čini stranim plaćenicima, ha, mislim okej«, prokomentirao je.

Kako bi suzbio širenje dezinformacija, Facebook je 2016. godine pokrenuo program Third-Party Fact-Checking u kojemu se provjerava točnost tvrdnji objavljenih na toj društvenoj mreži. Sam Facebook ne provjerava točnost podataka nego njegovi partneri, neovisni mediji koji imaju certifikat Međunarodne mreže za provjeru činjenica (IFCN). Jedan od partnera tog Facebookova programa je i Faktograf, a partner je i slovenski , osnivač hrvatskog Oštra.

Kada partneri ocijene neki sadržaj netočnim, Facebook takvim objavama značajno smanjuje doseg te obavještava korisnike koji su podijelili ili pokušavaju podijeliti sadržaj da su te informacije netočne. Dakle, takve se objave ne uklanjaju, nego ih Facebook opremi upozorenjem i poveznicom na članak fact-checkera u kojemu se analizirao problematični sadržaj.

Američki think tank Pew Research Center, koji provodi ispitivanje javnog mnijenja, demografska istraživanja i druga istraživanja temeljena na podacima, u listopadu prošle godine predstavio je studiju o ulozi alternativnih društvenih mreža u praćenju vijesti.

Studija je uključivala anketiranje odraslih stanovnika SAD-a i analizu istaknutih profila i sadržaja na sedam alternativnih društvenih medija (Telegram, BitChute, Gab, Gettr, Parler, Rumble, Truth Social). Zaključili su kako, iako manje od jednog na deset Amerikanaca kaže da neke od tih društvenih mreža koristi za čitanje vijesti, većina onih koji to rade tvrde da su ondje pronašli »utočišta slobode govora« i zajednicu istomišljenika.

Mainstream-mediji u Hrvatskoj za širenje svojih objava uglavnom koriste etablirane mreže kao što su Facebook, Twitter i Instagram. S druge strane, 12 od 16 portala koje je Oštro analizirao u sklopu projekta Firehose of Falsehood i za njih utvrdio da šire dezinformacijske sadržaje imaju Telegram-kanale.

Telegram je aplikacija za razmjenu privatnih individualnih ili grupnih poruka. Grupa može biti i javna te joj može pristupiti svatko tko ima link. Kanali na Telegramu služe kao alat za emitiranje javnih poruka velikoj publici. Za razliku od grupa, kanali mogu imati neograničen broj pratitelja, a na njima samo administratori imaju pravo objavljivanja.

Prekogranična premreženost na Telegramu

U sklopu projekta Firehose of Falsehood na kojemu su sudjelovali mediji iz 13 zemalja (Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska, Latvija, Litva, Estonija, Bugarska, Rumunjska, Hrvatska, Slovenija, Srbija i Njemačka) novinari su analizirali kako se sadržaj dijeli između više od 18.000 Telegramovih kanala i grupa.

Otkrili su da se u tim grupama i kanalima šire sadržaji s njemačkoga kanala Disclose.tv, portala koji objavljuje krajnje desne sadržaje. Objave tog portala mogu se pronaći na Telegramovim grupama/ kanalima iz 21 zemlje (ili jezika), uključujući Hrvatsku, Češku i Poljsku.

Drugi najčešće dijeljeni kanal u raznim zemljama je Sergeant News Network o kojem nema puno javno dostupnih informacija, osim da je riječ o kanalu koji uglavnom širi sadržaj povezan s alt-right scenom i teorijama urote iz SAD-a.

Treći kanal s najviše dijeljenih objava u različitim zemljama je kanal Laure Aboli, osnivačice World Checka, platforme za informiranje koju koriste tvrtke za dubinsku analizu klijenata. Kanal promiče sadržaj usmjeren na »istinu o cjepivu«, preispitivanje je li COVID-19 uopće postojao te video-sadržaje američkih krajnje desnih medija.

U sklopu projekta otkriveno je više od 100 javnih i međusobno premreženih Telegramovih grupa i kanala koji okupljaju korisnike iz Hrvatske.

S više od 17.200 pratitelja, najbrojniji među njima je Telegram-kanal bivšeg saborskog zastupnika Ivana Pernara iz populističke stranke Živi zid (kasnije Stranka Ivana Pernara). Kanale imaju i bivši saborski zastupnici Branimir Bunjac (bivši član Živog zida) i Željko Glasnović (nezavisni, krajnje desni), a postoje i kanali koji nose imena aktualnih zastupnika desne opozicijske stranke Domovinski pokret Stipe Mlinarića i Ante Prkačina.

Na tim se kanalima, između ostalog, objavljuju sadržaji s povijesnom tematikom, primjerice o Domovinskom ratu ili komunističkim zločinima, ali i aktualne teme poput efikasnosti cjepiva i mjera protiv COVID-a 19 ili rata u Ukrajini.

Maša Borak, slobodna novinarka čije je područje interesa digitalna tehnologija, rekla je za Oštro da Telegram privlači širitelje dezinformacija jer je na toj platformi manje kontrole.

»Dok se druge mreže poput Twittera i Facebooka pod pritiskom javnosti i zakonodavstva danas trude počistiti sadržaj koji nije dopušten, od dezinformacija do govora mržnje i golotinje, Telegram uopće nema moderacije. Iznimka su jedino ilegalna pornografija i pozivi na nasilje«, objasnila je.

Neprovjerene informacije u sigurnoj luci

U Hrvatskoj se Telegramom, i nekim manje poznatim društvenim mrežama, koriste i grupacije koje se protive cijepljenju i koje su zagovarale ukidanje mjera za suzbijanje širenja pandemije COVID-a 19, odnosno osporavaju njezino postojanje.

Među njima je udruga Slobodni Zajedno, koja je u rujnu prošle godine organizirala prosvjed protiv Vlade pod geslom »Dajemo vam otkaz«. Tamo su se, prema izvještaju Hrvatske radiotelevizije, »mogle čuti i poruke koje nemaju veze s proklamiranim ciljem – protiv uvođenja eura, rodne ideologije ili Svjetske zdravstvene organizacije«.

Glavni Telegram-kanal te grupe ima gotovo 3600 pratitelja, dok njezini lokalni kanali, zadarski i slavonski, imaju oko 370 i 730 pratitelja.

Jedna od brojnijih hrvatskih Telegram-grupa koje smo otkrili u projektu Firehose of Falsehood je Slobodni podcast Andrije Klarića, koji je hrvatskoj javnosti postao poznat kad je u veljači 2021. godine otvorio teretanu unatoč zabrani Nacionalnog stožera civilne zaštite. Klarić je bio i jedan od organizatora prošlogodišnjeg prosvjeda »Dajemo vam otkaz«, a u jesen 2021. govorio je na prosvjedu protiv COVID-mjera, »Festivalu slobode«. Njegova Telegram-grupa sa sloganom »Cenzurirano možete naći ovdje« ima 7500 članova.

Klarić je objasnio za Oštro da je jedan od motiva otvaranja grupe »sloboda govora«, dok je glavni motiv jednostavnost korištenja aplikacije i veličina datoteka koji se mogu ondje učitati. Tvrdi da je smanjenje dosega objava na Facebooku koje se dogodi nakon provjere fact-checkera »cenzura kao vrlo moćan alat u širenju propagande, a ne sprečavanja širenja dezinformacija«.

U veljači je objavio video, koji je Facebook nakon provjere fact-checkera označio kao »djelomično lažnu informaciju«. U videu Retsef Levi profesor poslovne škole MIT Sloan u Massachusettsu govori kako je sve više dokaza da MRNA-cjepiva uzrokuju ozbiljne štete, uključujući smrt mladih i djece.

Njegovu je tvrdnju provjerila i neprofitna organizacija registrirana u Francuskoj Science Feedback. Objasnili su kako je Levi, da bi potkrijepio tu tvrdnju, citirao više studija, uključujući jednu u kojoj je koautor, a da je istodobno »ignorirao brojne druge objavljene studije koje pokazuju da cijepljenje protiv COVID-a 19 nije povezano s višom stopom smrtnosti«.

»Kako ste imali vremena pogledati moju Telegram grupu i podcast, predlažem da pogledate i Facebook-profil gdje sam u svakoj objavi uvijek ponudio i dokaz pa isti unatoč tome već godinu i pol dana ima smanjen doseg objava, a čak pet mjeseci u prošloj godini mi je bio u blokadi«, poručio je Klarić Oštru.

Kad smo ga pitali kakve je dokaze i izvore koristio u tim objavama, rekao nam je da je navodio »radove i prenosio video-objave znanstvenika i doktora koji su komentirali službene izvore i znanstvene radove«.

Uz to, napisao je da je odabrao platformu Rumble za objavljivanje videa jer mu je »YouTube odmah skinuo sve objave pod razlogom kršenja standarda zajednice širenja dezinformacija o zdravstvenim temama – što je potpuna laž«.

Prema podacima projekta Firehose of Falsehood, Klarićeva grupa i kanal Slobodni ZAjedno međusobno dijele objave na Telegramu. Kao što to s njima rade i kanali Slobodni ZAjedno – Zadar te međusobno povezani kanali Hrvatske udruge roditelja aktivista i Cijepljenje – pravo izbora.

Na primjer, objave kanala Slobodni ZAjedno spomenuti kanali i Klarićeva grupa podijelili su više od tisuću puta.

Kako stoji na službenoj stranici udruge Slobodni ZAjedno, njihovoj mreži pripadaju i druge slične grupacije, na primjer Hrvatska udruga roditelja aktivista (HURA) registrirana 2017. godine. Ta se udruga, između ostalog, zalaže za »ograničavanje prava roditelja da donose sve odluke umjesto svojeg maloljetnog djeteta«.

HURA vodi Facebook-stranicu Cijepljenje – pravo izbora, o kojoj je Faktograf u nekoliko svojih analiza utvrdio da širi dezinformacije.

»Obzirom da živimo u vremenima sve žešće cenzure, pozivamo vas da nas zapratite na našem BitChute-kanalu te da se priključite Telegram-kanalu 'Cijepljenje – pravo izbora' kako bi 'ono što se ne smije objaviti ovdje' ipak došlo do vas«, stoji objava na vrhu Facebook-stranice Cijepljenje – pravo izbora.

Na Facebooku stranicu prati više od 28.000 korisnika, njezin kanal na Telegramu više od 1100 osoba, a profil na video-platformi BitChute tek 60. Međutim jedan od najgledanijih videa koje su objavili na toj platformi dosegao je više od 3300 pregleda.

Prošlogodišnje istraživanje trendova u digitalnim medijima Reuters Instituta pokazalo je da su u Hrvatskoj najpopularnije društvene mreže i aplikacije za komunikaciju Facebook, YouTube, WhatsApp, Viber i Instagram. Oštru nije poznato koliko hrvatskih brojeva koristi Telegram.

Maša Borak kaže da popularnost te aplikacije jako brzo raste te kako je moguće da će i njezino korištenje podlijeći zakonskoj regulativi.

»Trenutno je najpopularnija aplikacija za poruke nakon WhatsAppa i ima 700 milijuna aktivnih korisnika. U budućnosti će vjerojatno zakonodavci tražiti da se Telegram jednako moderira kao i ostale društvene mreže. Hoće li Telegram to prihvatiti – to ne znamo«, zaključila je.

Projekt Firehose of Falsehood koordinirao je češki istraživački portal Investigace.cz u suradnji s istraživačkom mrežom VSquare.