Ante Pavić, novinari projekta Recovery Files

—

Najveću korist od Europskog plana oporavka i otpornosti imat će proizvođači automobila i automobilskih dijelova, Među njima je i tvrtka Project 3 Mobility u suvlasništvu Mate Rimca koja je o financiranju svojeg projekta, kako je Oštro saznao, pregovarala izravno s Europskom komisijom.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen bila je fascinirana kada je u srpnju prošle godine posjetila tvrtku Rimac automobili u pogonima tvrtke u Svetoj Nedjelji.

»Duboko sam impresionirana, vidjela sam budućnost ovdje u Hrvatskoj«, rekla je Von der Leyen.

Predstavljen joj je ambiciozni projekt samovoznog električnog taksija za potrebe prijevoza u Zagrebu, za čiji će razvoj sestrinska tvrtka Rimac automobila, Project 3 Mobility, dobiti 198 milijuna eura iz Europskog plana oporavka i otpornosti (RRF). Prevladavajući utjecaj u oba društva ima Mate Rimac, što je i navedeno u Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO).

Komisiji je ovaj projekt toliko zapeo za oko da je s tvrtkom Project 3 Mobility pregovarala izravno. Tako su Oštru rekli iz vlade premijera Andreja Plenkovića, koji je tog dana u društvu Von der Leyen također razgledavao prostore Rimac automobila. Održao je i kratki govor u kojem je naglasio da je tvrtka namjerno odabrana za posjet kako bismo pokazali Komisiji da Hrvatska ima mlade kreativne ljude i inovatore. 

Vlada Oštru sada tvrdi da je pregovore s tvrtkom o prezentaciji i prihvatljivosti njihova projekta vodila Komisija. 

Project 3 Mobility jedina je u cijelosti privatna tvrtka koja je izričito navedena kao izravni korisnik hrvatskog Nacionalnog plana otpornosti i oporavka (NPOO) u ukupnoj vrijednosti od 6,3 milijarde eura. Ostale tvrtke koje su navedene kao izravni korisnici ili su u državnom ili u mješovitom vlasništvu. Spomenuti iznos bit će na raspolaganju Hrvatskoj idućih pet godina.

Iako u vrijeme donošenja NPOO-a nije postojala studija izvedivosti ovog projekta, nego tek »inicijalni« prototip samovoznog taksija, Komisija i hrvatska Vlada bili su uvjereni da je riječ o projektu čiji razvoj i istraživanje zaslužuju velik novac. No tvornica za proizvodnju samovoznih automobila tad još nije ni postojala. 

U širem europskom kontekstu, automobilska industrija je najveći dobitnik planova oporavka.

Pokazalo se da je spašavanje moćne europske automobilske industrije jedan od prioriteta Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) vrijednog ukupno 723 milijardi eura, pokazuje istraživanje međunarodnog istraživačkog novinarskog tima okupljenog u projektu Recovery Files, među kojima je i Oštro.

Recovery Files je novinarski projekt europskih istraživačkih novinara koji se bavi istraživanjem EU-fonda za oporavak, najvećeg EU-fonda ikad. Predvodi ga nezavisan nizozemski medij Follow the money. Recovery Files podupire IJ4EU.

Project 3 Mobility, osnovan 2019. godine, ne samo da se uklopio u plan spašavanja europske automobilske industrije javnim novcem, nego i u naglo probuđenu želju Europske komisije za tehnološkom utrkom u razvoju samovozećih automobila, koja je često pod utjecajem raznih lobističkih grupa tehnoloških kompanija.

U četiri godine Project 3 Mobility trebao bi stvoriti funkcionalno autonomno vozilo i cjelokupnu infrastrukturu za njegovo korištenje, a koristio bi se poput taksija te bi bio integriran s javnim prijevozom Grada Zagreba. 

Plan Project 3 Mobilityja je serijski proizvesti 700 takvih automobila. Iz NPOO-a će se do faze proizvodnje prototipova financirati razvoj i istraživanje, a tvrtka će sama financirati serijsku proizvodnju automobila.

Međutim, kako smo na Oštru već pisali o manjku transparentnosti donošenja nacionalnih planova oporavka u državama članica, i u ovom slučaju transparentnost nije najsnažnija karika. 

Od hrvatske vlade zatražili smo podatke o sastancima predstavnika Vlade s predstavnicima Project 3 Mobility. Nisu nam ih poslali, objašnjavajući da se »ne radi o službenim sastancima održanim u zgradi Vlade već o izravnim pregovorima tvrtke Project 3 Mobility s Europskom komisijom.«

Oštro je pitao Komisiju zašto je pregovarala izravno s privatnom tvrtkom. Njihov službenik objasnio je kako su tijekom izrade NPOO-a glavni pregovarači predstavnici država članica, ali da one na razgovore s Komisijom isto tako »mogu ponekad pozvati ostale važne igrače«, među njima i one iz privatnog sektora, kako bi pregovarali o tehničkim pitanjima. To se dogodilo i u slučaju izrade hrvatskog NPOO-a, objasnio je.

Iz Project 3 Mobilityja su, pak, kazali Oštru da su u prvoj polovici prošle godine održali nekoliko sastanaka u Upravi za europske fondove Ministarstva mora, prometa i veza. Iz Ministarstva nam do objave ovog teksta nisu dali podatke o tim sastancima.

Šansa koja se ne propušta

U cijeloj Europi automobilska industrija osigurala je sredstva iz fonda oporavka i otpornosti. Naime, već su se u proljeće 2020. godine izvršni direktori Fiat Chryslera, Jaguar Land Rovera, Scaniije AB, Volkswagena i mnogih drugih okupili na sastanku s europskim povjerenikom za trgovinu Thierryjem Bretonom i potpredsjednikom Europske komisije zaduženim za zelenu tranziciju Fransem Timmermansem.  

Nadali su se da bi taj sastanak mogao pridonijeti oživljavanju njihove industrije, nakon što su protupandemijske mjere njihove tvrtke dovele u trenutno izvanredno stanje. Krovna organizacija, Europska asocijacija proizvođača automobila (ACEA), izračunala je da je zatvaranje tvornica automobila rezultiralo gubitkom u proizvodnji od 2,4 milijuna vozila, uz pad prodaje za više od 95 posto na glavnim tržištima EU-a.

Istovremeno, novcem posuđenim na financijskim tržištima, Europska komisija radila je na RRF-u koji je Europu trebao što bezbolnije provesti kroz gospodarske izazove uzrokovane epidemijom koronavirusa, a istovremeno osigurati da će zemlje članice ulagati u zelenu i digitalnu budućnost.

Sve do tog trenutka europska automobilska industrija oklijevala je posvetiti se zelenoj tranziciji, dok nije shvatila da njezinim prihvaćanjem može dobiti novac za oporavak preko golemog fonda.

Procjena programa oporavka u 17 država članica koje su napravili njemačka zaklada The Wuppertal Institute, i europski klimatski think tank pokazalo je da će mobilni sektor dobiti najveći udio, 16 posto.

Njemačka, čija automobilska industrija čini kičmu gospodarstva, u svoj je plan uvelike prepakirala prethodni paket poticaja vlade tadašnje kancelarke Angele Merkel. Od 5,4 milijarde eura za »klimatski prijateljsku mobilnost« u ovom planu samo je 227 milijuna namijenjeno za industriju vlakova. Sve ostalo ide u automobilski sektor. 

U Francuskoj je vlada do svibnja 2020. godine već bila postavila vlastiti plan za spašavanje nacionalnog automobilskog sektora vrijedan 8 milijardi eura. Kada je nekoliko mjeseci kasnije usvojena europska regulativa o RRF-u, vlada je neke od tih mjera prenijela u svoj glavni Plan oporavka od 100 milijardi eura.

Španjolski premijer Pedro Sánchez objavio je da će 13,2 milijarde eura iz RRF-a biti namijenjeno automobilskom sektoru. Naišao je na kritike nakon što je u ožujku prošle godine najavio formiranje javno-privatnog konzorcija vlade s Volkswagen grupom i elektropoduzećem Iberdrola za osnivanje tvornice baterija iako su formalne osnove za natječaj bile objavljene tek devet mjeseci kasnije. 

Europarlamentarac Luis Garicano smatra to skandalom zbog kršenja pravila španjolskih i europskih pravila o javnoj nabavi. »Ne možete proizvoljno dodijeliti ovakav projekt, mislim da to nije ispravno i da uopće nije u skladu s pravilima EU-a«, rekao je novinarima Recovery Filesa.

Komisiji je, međutim, u hrvatskom slučaju bilo prihvatljivo da jedan privatni proizvođač automobila bude izravni korisnik javnog novca iz nacionalnog plana. 

Project 3 Mobility nije trebao, baš kao velike kompanije poput HEP-a ili INA-e, proći ni proces javnih natječaja kao što je slučaj s većinom projekata koji će se financirati NPOO-om.

Project 3 Mobility nije tako velika tvrtka, ali manjinski udio od 10 i pol posto u njemu ima veliki južnokorejski proizvođač automobila KIA Corporation. Mate Rimac ima 22 posto, a još 20 posto drži tvrtka Rimac automobila, u kojem ima također prevladavajući utjecaj. Po 22 posto drže Adriano Mudri i Marko Pejković, a ostatak tvrtka Infinum.

Komisija je na pitanje Oštra o izbjegavanju javnog natječaja poručila kako je na svakoj državi članici da odluči kako će provesti određeno ulaganje iz svog plana oporavka i otpornosti, sve dok je to u skladu s Provedbenom odlukom Vijeća, koji je odobrio plan i ostalim relavantnim europskim i nacionalnim zakonodavstvom.

Ovaj novinarski istraživački projekat podržan je fondom Investigative Journalism for Europe (IJ4EU).