Mašenjka Bačić

—

Istražili smo kako je Osijek postao jedan od europskih gradova u koje su Mađarski nogometni savez i fond Bethlen Gábor uložili najmanje 56 milijuna eura za gradnju stadiona i nogometnih kampova. U tome je posredovao Ivan Meštrović, poduzetnik blizak Branimiru Glavašu, koji je s mađarskim partnerima postao vlasnik NK Osijeka

U hladno zimsko jutro narančasti bager prolazi nepreglednim, ograđenim terenom veličine 16 hektara koji se nalazi uz rijeku Dravu, na rubnom dijelu osječkog predjela Retfala. Pripreme za daljnje radove na jednoj od najvećih investicija u Slavoniji u posljednjih nekoliko godina – projektu Pampas 2020, odnosno izgradnji nogometnog kampa i stadiona – skoro su završene.

Na glavnom ulazu u gradilište nalazi se natpis ‘Molim ne parkirati’. No na ulazu nema ploče kojom se označava gradilište, što je zakonska obaveza investitora. Čovjeka, koji je automobilom ulazio na gradilište, pitamo gdje je ploča.

»Nema je više. Zašto vas to zanima?« odgovara nam.

»Zašto nema ploče?« nastavljamo.

»To morate pitati izvođača radova«, rekao nam je i zaputio se na gradilište.

Činjenica da propisane ploče nema na mjestu gdje bi trebao osvanuti od 35 do 40 milijuna eura vrijedan stadion za 12.000 posjetitelja, opremljen saunom i jacuzzijem, nije jedina čudna stvar. Naime, Mađarski nogometni savez donirao je oko šest milijuna eura za gradnju tog projekta. Osijek je tako postao jedan od nekoliko gradova u kojima su Mađari u proteklih nekoliko godina, putem svog nogometnog saveza i fonda Bethlen Gábor Alapkezelö Zrt. za pomoć mađarskom stanovništvu koje živi izvan zemlje, donirali ukupno najmanje 56 milijuna eura za gradnju stadiona i nogometnih kampova.

Za NK Osijek to je ogroman uspjeh s obzirom na to da je klubu prije dvije godine prijetila likvidacija jer je postao preveliko opterećenje za većinskog vlasnika, odnosno lokalnu samoupravu, a privatnog investitora nije bilo na vidiku. No početkom 2016. lokalni poduzetnik s inozemnom karijerom, Ivan Meštrović, pojavio se s mađarskim partnerom Lörincom Mészárosom te kupio većinski paket dionica osječkog kluba.

U međuvremenu se bez znanja javnosti promijenila vlasnička struktura, no za navijače, ali i većinu građana, to je značilo da je klub spašen pa nisu postavljali dodatna pitanja. Najava gradnje kampa i novog stadiona, čiji su planovi doživjeli nekoliko izmjena, dočekana je s velikim oduševljenjem u regiji koja se još uvijek bori s posljedicama rata i iseljavanjem mladih.

»Ono što mogu reći kao navijač NK Osijeka, koji je ovaj klub pratio u onim najgorim vremenima kao i u ovim najboljim, to je da se osjeti ogromno poboljšanje i pozitivan stav navijačkog puka nakon dolaska Meštrovića i Mészárosa«, napisao nam je u poruci Dario Radaković, administrator Facebook stranice Bijelo-plava birtija, koja okuplja navijače.

Dolazak spasitelja

I uistinu, NK Osijek prije tri godine nije bio u najboljem stanju.

Pred kraj 2014. država je odobrila predstečajnu nagodbu, a dio potraživanja vjerovnika pretvoren je u dionice kluba. Nakon toga je Grad Osijek imao 46,6 posto dionica, Gradska banka 29,1 posto, Industrijsko-poljoprivredni kombinat Osijek (IPK) 9,7 posto i Vodovod Osijek 5,7 posto. Do kraja 2015. klub je grcao u dugovima, pojavili su se investitori poput njemačkog fonda Hanseatisches Fußball Kontor, ali nije bilo nikakvih ozbiljnih ponuda.

»U to vrijeme postojale su tri opcije: likvidacija kluba, ulazak nekog tko ima kapital i treća, koja nažalost nije bila realna, da dionice kupe navijači«, rekao je Domagoj Tomas, 31-godišnji povjesničar sa Sveučilišta u Osijeku, s kojim smo se susreli u pubu pokraj sjedišta navijačke skupine Kohorta, čiji je član.

Uz posredovanje Branimira Glavaša, saborskog zastupnika kojem se ponavlja suđenje za ratne zločine počinjene u Osijeku 1991., i Ivana Vrkića, osječkog gradonačelnika, Meštrović se zainteresirao za kupnju kluba te je doveo mađarskog partnera, spomenutog Mészárosa. Iako je u to vrijeme u javnosti bio relativno nepoznat mladi poduzetnik, Meštrović je Glavašu bio itekako poznat.

Njegov djed Adam Meštrović s Glavašem je osnovao osječki HDZ, a njegov otac Želimir Meštrović, koji je 2002. počinio samoubojstvo, bio je Glavašev ratni drug i prijatelj. Veze među obiteljima nastavile su se i nakon tragičnog događaja. Naime, Oštro je u posjedu ugovora o prodaji stana površine 111 metara četvornih, koji je 2004. Ivan Meštrović kupio od Glavaša za 40.000 eura. Branimir Glavaš u dobrim je odnosima i s Ivanovom majkom Leonorom Meštrović, s kojom je 2015. snimljen kako na terasi vikendice na otoku Ugljanu pije vino naziva ‘Fuhrerwein’, s likom Adolfa Hitlera.

Meštrović je imao vlasnički udio od 7,2 posto u kurirskoj službi City Express, koja je na svom vrhuncu 2007. imala 729 zaposlenih, ali danas više ne postoji. Kako su pisali mediji, taj osječki poduzetnik je 2007. napustio Hrvatsku te je živio na relaciji Dubai – Budimpešta. Gotovo se ništa ne zna o njegovim poslovima na tim lokacijama, osim da je u to vrijeme u Dubaiju osnovao tvrtku City Mail. No otkako se u Osijeku pojavio kao spasitelj nogometnog kluba, malo koga to i zanima

Početkom 2016. Grad Osijek odlučio je prodati dionice kluba, a Meštrović i Mészáros otkupili su one koje su pripadale Vodovodu, Gradskoj banci i IPK-u.

»Kupili smo klub za sve vas i vama, kupili smo ga građanima Osijeka. Niti Lörinc, niti ja ne možemo klub i stadion odnijeti u gradove u kojima živimo, ovo je za vas … Vode nas dvije krilatice: ‘Osijek navija za Osijek’ i ‘Pokrenimo grad’ … Ovo nije priča ili projekt – ovo je pokret«, rekao je Meštrović u veljači 2016. prilikom potpisivanja ugovora o kupovini kluba.

Prema ugovorima koje posjedujemo, Grad je u travnju 2016. Mészárosu prodao svoj udio od 46,6 posto za 13.535 eura. On je kupio i 9,73 posto dionica IPK-a, dok je Meštrović kupio udio Gradske banke – 29,1 posto dionica za 8.439 eura. Ostaje nejasno tko je kupio dionice Vodovoda (5,73 posto) za 1.662 eura.

Kupnjom dionica novi vlasnici preuzeli su potraživanja iz predstečajne nagodbe. Dokumenti iz nagodbe dokazuju da su tri rate plaćene unaprijed i to, kako su pisali mediji, zbog odluke FIFA-e prema kojoj klubovi s dugovima ne mogu igrati u Europi.

»Mi smo klub koji je prije tri godine bio na konopcima, pred stečajem. Ulagača nije bilo na vidiku i situacija se činila bezizlaznom. Samo dvije godine nakon toga smo igrali u Europskoj ligi, Gradski vrt je bio ispunjen do posljednjeg mjesta, a padali su klubovi poput Luzerna i PSV-a«, napisao nam je Dario Radaković.

U srpske ruke

Danas je vlasnička struktura nešto drugačija. Sudeći prema službenim podacima, tvrtka NK OS d.o.o. ima 68,87 posto vlasničkog udjela, slijedi Lörinc Mészáros s 18,67 te Ivan Meštrović s 11,54 posto. Vlasnik tvrtke NK OS d.o.o. osnovane 2016. godine je Ferenc Sakalj, još jedan partner mađarsko-hrvatskog dvojca. Ta tvrtka je u 2017. imala 6,8 milijuna eura prihoda i otprilike isto toliko rashoda u obliku vanjskih materijalnih troškova.

Sakalj je, kako stoji u mađarskom poslovnom registru, kanadski građanin rođen u Jermenovcima u Srbiji, koji ima poslovnu mrežu u Mađarskoj. Prema pisanju mađarskog portala Direkt36, tamo je tijekom 1990-ih osnovao nekoliko tvrtki bez velikog uspjeha. No nedavno je njegova građevinska tvrtka Vasútautomatika Ltd. potpisala dva ugovora s državom. Prema pisanju istog portala, Sakalj ima udjel i u kurirskim tvrtkama City Mail u kojima i Meštrović ima vlasnički udio.

U Hrvatskoj predstavlja tvrtku Mirno more, koju je 2007. osnovao Vladimir Duriš iz Slovačke. Osam godina kasnije vlasnik te tvrtke postala je firma Mészáros és Mészáros, a Ferenc Sakalj njen predstavnik. Ove godine novi vlasnik Mirnog mora postao je Talentis Group Zrt., a Sakalj je ostao na direktorskoj poziciji. Prema financijskom izvješću, ta tvrtka posjeduje zemljišta koja se procjenjuju na 170.347 eura te je investirala u nekretnine u vrijednosti 415.772 eura.

Prema zemljišnim knjigama, Mirno more je suvlasnik vinograda na Ugljanu, no uvidom u katastar tamo se nalazi vila u kojoj je 2016. napadnut nogometaš Ivan Rakitić. Upravo je Meštrović u medijima predstavljan kao Rakitićev domaćin na tom otoku u zadarskom arhipelagu.

Sakalj ne dolazi često u Osijek, gdje navijači i drugi građani s kojima smo pričali kažu da ne znaju ni kako izgleda. O njemu govore kao »onom drugom Mađaru koji je u upravi«. Naime, Sakalj je zajedno s Igorom Vekićem i Igorom Galićem član Upravnog odbora NK Osijeka. Kad smo Sakalja zvali na njegov hrvatski broj, odgovorio nam je da mu se javimo sutra, no nakon toga prestao se javljati. Porukom smo mu postavili pitanje kada je postao većinski vlasnik kluba, ali nam nije odgovorio.

»Što se nas tiče, kadroviranje unutar kluba nije naša briga, dok god ugled i identitet kluba nisu ozbiljno narušeni. Naš je primarni stav davati podršku klubu. Ono što javnost zna jest da su tu Mészáros i Meštrović«, rekao je Domagoj Tomas.

»Svjesni smo toga gdje živimo. Pogledajte primjerice politiku i situaciju s Agrokorom, nikada ništa nije sigurno«, dodao je Tomas.

Premda je do promjene vlasništva došlo bez javne objave, svaki korak najave gradnje novog kampa i stadiona nije prošao bez medijske pompe.

Zahvalni Viktoru Orbánu

Pred kraj 2016. Meštrović je tvrdio kako će se novi stadion graditi na mjestu starog te da će se kamp graditi u gradskoj četvrti Retfala. Meštrović je tada rekao i da će kamp koštati između šest i sedam milijuna eura, a spomenuo je da će ga financijski poduprijeti mađarska vlada.

»Vlada Viktora Orbána svake godine financijski pomaže kulturne i sportske udruge na područjima susjednih zemalja gdje je koncentrirana većina pripadnika mađarskog naroda. Tako su u programu za sljedeću godinu, osim udruga iz Slovačke, Srbije, Rumunjske i Ukrajine, predvidjeli i 3,3 milijuna eura za udrugu Škola nogometa NK Osijek, na čemu smo premijeru Orbánu iznimno zahvalni. Taj novac ide na zasebni račun škole i bit će iskorišten za gradnju kampa, a ako se pokažemo kao dobri gospodari, ne vidim razloga da se slično ne ponovi i 2018.«, izjavio je tada Meštrović.

I nije lagao.

Mađarski fond Bethlen Gábor od 2013. počeo je s financiranjem rumunjskog kluba i udruge Csikszereda Miercurea Ciuc. Narednih godina potpora Mađara nastavila se u Rumunjskoj, a od prošle godine njihov nogometni savez financira klub TSC u Srbiji, slovensku Lendavu 1903, slovački Komárno i Akademiju A.S.

Prema ugovoru između Mađarskog nogometnog saveza i Škole nogometa NK Osijek koji posjedujemo, projekt gradnje stadiona do 3.500 sjedala te osam do deset nogometnih terena, koji je izradila tvrtka Sirrah Projekti, financiran je u dva navrata u iznosu od oko šest milijuna eura.

Prvi ugovor potpisan je 12. travnja 2017., drugi 19. veljače 2018., a predviđeni završetak financiranih aktivnosti je kraj ove godine. Teren na kojem se priprema gradilište Škola nogometa je kupila od Grada Osijeka. Zemljište je, kako su pisali hrvatski mediji, tri puta procjenjivano: prvi put na 810.810 eura, drugi put na 1.216.216 eura i konačno na 118.513 eura.

Zbog razlike u cijeni Državno odvjetništvo je pokrenulo istragu. »Povodom Vašeg upita upućenog DORH-u u svezi prodaje zemljišta na predjelu Pampasa izvješćujem Vas da je državnoodvjetničko postupanje i dalje u tijeku«, piše u odgovoru koji smo dobili početkom studenoga.

Krajem 2017. počela je gradnja novog kampa. U travnju te godine NK Osijek objavio je da će graditi i stadion na Pampasu, a u svibnju ove godine da je investitor novog stadiona i kampa – sada NK Osijek – dobio tri dozvole za gradnju.

No riječ je samo o dozvolama za prilazne ceste i nasip terena. Je li konačan projekt predan gradskim vlastima za izdavanje dozvole, nismo saznali ni od NK Osijeka ni od Grada Osijeka. Na naš upit tko je zapravo investitor Ivan Meštrović nam nije odgovorio, iako nam je njegova tajnica Ana Macan obećala kratki razgovor.

Meštroviću smo stoga poslali e-mail. Između ostalog, pitali smo ga zašto prema financijskom izvještaju Škole nogometa NK Osijek iz 2017. u stavci prihoda koja se odnosi na donacije stranih vlada ili međunarodnih organizacija nema traga novcu od Mađarskog nogometnog saveza, već je iznos od 6,7 milijuna eura prikazan u stavci priljeva. Odgovor nismo dobili.

Kao što nikog u Hrvatskoj nije pretjerano zanimalo koji su motivi Meštrovića i Mészárosa za ulazak u NK Osijek, tako gotovo nitko, izuzev novinara poput Drage Hedla i Gorana Flaudera, nije postavljao previše pitanja o tome zbog čega Mađarski nogometni savez ulaže novac u gradu koji ima tek 0,91 posto stanovništva mađarske nacionalnosti.

»Klub je jedna od svijetlih točki u gradu. Iz Osijeka se iseljavaju mladi i obrazovani, gospodarski su problemi veliki, nema previše ni velikih kulturnih događanja«, zaključio je Domagoj Tomas.

Ovaj članak je dio istraživanja koje podržava IJ4EU grant. Fond IJ4EU nije odgovoran za sadržaj i bilo kakvu namjenu od njega.